24. 1. - Rat za poljsko nasleđe, Bitka kod Bičine: pobeda pristalica Sigismunda III Vase, nadvojvoda Maximilian III. zarobljen.
28. 1. - Kralj Rudolf u Pragu potvrdio zaključke Ugarskog sabora, među kojima i onaj o prihvaćanju novog kalendara "jedino i samo radi ugleda kraljevskoga veličanstva"; sabor sledećih pet godina opet neće biti sazivan[1].
9. 2. - Umro španski admiral Álvaro de Bazán što odlaže polazak Armade na Englesku.
21. 2. - Hrvatsko-slavonski sabor u Varaždinu, razgovara se o karlovačkom kapetanu Jurju Stambergeru koji je na kaptolskom posjedu Petrovina napravio štete za 500 forinti i Jurju Zrinskom koji ne plaća dimnicu od Ozlja u korist haramija.
12. 5. - Dan barikada: pobuna katoličkog Pariza protiv umerenog Anrija III koji beži iz grada.
28 - 30. 5. - Isplovljavanje velike Španske armade iz Lisabona (tada pod španskom krunom).
24. 7. - Sabor u Zagrebu: plemićki suci moraju još jednom razglasiti uporabu novog kalendara po kotarima, nakon čega će oni koji koriste stari biti kažnjeni sa 200 forinti; izabrano povjerenstvo za ispitivanje kraljevskih prihoda i krajiških utvrda[4].
31. 7. - 7. 8. - Engleska flota je u četiri okršaja uspešnija od Armade.
9. 8. - Pošto se nije mogla sastati sa španskom vojskom u Flandriji, Armada se vraća kući zaobilaznim putem oko Škotske i Irske, gde će tokom septembra stradati od oluja.
19. 8. (9. 8. po j.k) - Elizabetin govor trupama u Tilburyju: I know I have the body of a weak, feeble woman; but I have the heart and stomach of a king....
9. 9. - Thomas Cavendish se s bogatim tovarom vratio u Englesku s puta oko sveta.
23. 12. - Francuski kralj Anri III se sveti svojim ultrakatoličkim neprijateljima: ubijeni braća vojvoda Henri I de Guise i kardinal Louis II de Lorraine, zarobljen kardinal Charles de Bourbon - mnogi mu zbog ovoga otkazuju poslušnost.