23. 4. - Bitka kod Viljalara je odlučujuća pobeda kastiljskih rojalista nad Pobunom Komunerosa - lider Juan de Padilla je pogubljen sutradan, njegova udovica María Pacheco će u oktobru predati Toledo.
27. 4. - Bitka na Maktanu: Magelan je poginuo od Lapu-Lapuovih urođenika; ekspediciju preuzima Juan Sebastián Elcano koji će dogodine dovršiti oplovljavanje sveta.
Maj/Svibanj
maj - Talijanski ratovi: počinje Italijanski rat (1521-1526), s jedne strane je Francuska (François I) i Venecija s druge car Karlo (Nemačka i Španija), Engleska i papa.
svibanj - Ugarski sabor donosi zaključak da se pojačaju posade u Šapcu i Beogradu i da se smjene njihovi banovi (Hedervari i Terek) - ali ovi ne prihvaćaju vojsku u grad dok im se ne isplate dugovanja i još prepustili gradove zamjenicima; i šajkaši na Dunavu napustili službu zbog neisplaćenih plaća[3].
+ Knez Ferdinand Frankapan javlja kralju da će se hrvatski knezovi pokoriti Turcima ako ne dobiju pomoć (zimus su pregovarali s nekim Hasanom iz Zvornika, ali vjerojatno su kupovali vrijeme[4]).
Pored pohoda na Beograd, preduzimaju se i diverzione akcije prema Erdelju (Mehmed-beg Mihaloglu) i Jajcu (Petar Keglević ih pobedio lukavstvom).
20. 5. - Bitka kod Pampelune (Pamplone): francuska pobeda nad Špancima u Navari; u ovoj bitci je ranjen Ignacije Loyola, tokom oporavka će doživeti duhovni preobražaj.
25. 5. - Car Karlo izdaje Wormski edikt kojim je protiv Martina Luthera i njegovih sumišljenika izrečena kazna progona iz države (Reichsacht).
26. 5. - Ferdinand Habsburg se i lično venčao sa Anom Jagelonskom, sestrom Ludviga II.
ca. 26. 5. - Cortésove snage (Španci i indijanski saveznici) počinju napad na Tenočtitlan.
27. 5. - Novi mingovski car Kine je Jiajing (/ćáćîn/, "Zadivljujuće Spokojstvo") - vlada do 1567.
Jun/Lipanj
28. 6. - Iznenadni upad krimskih Tatara u moskovsku državu, stigli blizu Moskve pa se 12. 8. iznenada povukli; pre toga krimski kan Mehmed I Geraj osvojio Kazanj i dao ga bratu Sahibu.
1. 8. - Počinje bitka za Beograd (do kraja opsade 20 juriša od čega pet opštih)[5].
13. 8. — Nakon višemjesečne opsade i razaranja od strane španjolskih konkvistadora pao Tenochtitlán, glavni grad carstva Asteka, car Cuauhtémoc ostaje titularni vođa, pod Cortésovom kontrolom.
23. 8. - Šveđani zbacili dansko-norveškog kralja Kristijana II., za regenta postavljen Gustav Vasa (vl. 1523-1560).
29. 8. — Pad Beograda: izmoreni branitelji predaju Beograd sultanu Sulejmanu, janičari i sultan sutradan ulaze u grad.
15. 9. - Smederevski namjesnik Gazi Husrev-beg odlazi u Bosnu (1521-25, 1526-34 i 1536-41), a bosanski Gazi Bali-beg Jahjapašić u Smederevo tj. Beograd.
rujan - Kapetani Knina i Skradina došli kralju u Pečuh da se odreknu položaja, kako ne bi bili kažnjeni za nevjeru ako izgube te gradove, koje ne mogu čuvati (on ih ubjedio da ostanu).
Novembar/Studeni
studeni, početkom - Ivan Karlović postane banom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 17 mjeseci nakon poginulog Petra Berislavića; na njegovo traženje izuzet od odgovornosti za kraljevske gradove Senj, Knin, Skradin, Klis.
8. 11. - Dva preostala broda cirkumnavigacione ekspedicije stižu na molučko ostrvo Tidore, gde će natovariti začin.
19. 11. - Ugarski sabor u Budimu, predviđeni mnogi vanredni porezi za obranu zemlje, bez izuzetka za plemiće i svećenike (ipak slaba naplata).
23. 11. - Špansko-nemačko-papske snage (Prosper Colonna) istisnule francuskog maršala de Lautreca iz grada Milana.
studeni - prosinac - Turski zarobljenici u Keglevićevom gradu Bužimu se pobunili, pobili stražu i zavladali gradom - ban Karlović ih ubijedio da napuste grad uz siguran prolaz.
Decembar/Prosinac
11. 12. - Nakon što je kralj Ludovik II. Jagelović proglašen punoljetnim, njegova vjerenica Marija okrunjena za kraljicu u Stolnom Biogradu (zagrebački biskup Šimun od Erdeda).
13. 12. - João III je novi portugalski kralj (do 1557), prozvan "Kralj Bakalin" zbog podrške trgovini.