Zemun se nalazi na ušću Save u Dunav u jugoistočnom delu Srema, ispod sremske zaravni na desnoj obali Dunava, nedaleko od ušća Save. Teritorijalno, istorijski, politički i kulturno nije vezan Beograd, u čijem je sastavu od 1934. godine. Jedan je od najvećih industrijskih centara u Srbiji, sa metaloprerađivačkom, tekstilnom, industrijom kože i obuće, hemijsko-farmaceutskom, drvnom. Značajno je središte drumskog, rečnog i vazdušnog saobraćaja. Zemun je, kao deo Beograda, veliki kulturno-prosvetni centar. Danas se teritorijalno širi prema zapadu i jugozapadu, gde se spojio sa Novim Beogradom.
Prvi naziv je bio Taurunum. Najstariji pisani tragovi o današnjem imenu grada datiraju iz XII veka. Nastao je od slovenske reči „zemlin“ i pretpostavlja se da se ime vezuje za zemunice koje su masovno prisutne u vertikalnoj ivici lesne terase.
Imena kroz istoriju
Više informacija Ime, Objašnjenje ...
Ime
Objašnjenje
Taurunum
keltsko ime grada
Mallevilla
Zli grad − u spisu Alberta Ahenskog, hroničara Prvog krstaškog rata [1]
Semlin
austrijsko ime
Zimony
mađarsko ime
Zatvori
Osmanski Zemun 1608. godine
Panorama Zemuna, 19. vek
Vidi još: Demografska istorija Zemuna.
U naselju Zemun živi 118648 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,7 godina (38,3 kod muškaraca i 41,0 kod žena). U naselju ima 50986 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.
Ovo naselje je u uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN86-84433-14-9