1,3-Cikloheksadien
From Wikipedia, the free encyclopedia
1,3-Cikloheksadien je visoko zapaljivi cikloalken. On je bezbojna čista tečnost. Njegov indeks refrakcije je 1.475 (20 °C, D).
Quick Facts Identifikacija, Svojstva ...
1,3-Cikloheksadien | |
---|---|
![]() | |
![]() |
![]() |
IUPAC ime | |
Drugi nazivi | 1,2-Dihidrobenzen, 1,3-CHD |
Identifikacija | |
CAS registarski broj | 592-57-4 ![]() |
PubChem[1][2] | 11605 |
ChemSpider[3] | 11117 ![]() |
ChEBI | 37610 |
RTECS registarski broj toksičnosti | GU4702350 |
Jmol-3D slike | Slika 1 |
Svojstva | |
Molekulska formula | C6H8 |
Molarna masa | 80.13 g/mol |
Agregatno stanje | bezbojna tečnost |
Gustina | 0.841 g/cm³ |
Tačka topljenja |
−98 °C, 175 K, -144 °F |
Tačka ključanja |
80 °C, 353 K, 176 °F |
Opasnost | |
EU-klasifikacija | zapaljiv (F) |
R-oznake | R11 |
S-oznake | S9 S16 S29 S33 |
Tačka paljenja | 26 °C c.c. |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |
Infobox references |
Close
On se može koristiti kao donor vodonika u transfer hidrogenaciji, pošto je njegova konverzija u benzen + vodonik egzotermna (oko 20 kJ/mol u gasovitoj fazi).[4][5] Uprkos ove nestabilnosti u odnosu na benzen, struktura 1,3-cikloheksadiena je nađena u nekoliko prirodnih proizvoda, kao što je α-terpinen.
U poređenju sa 1,4-cikloheksadienom, 1,3-cikloheksadien je oko 1.6 kJ/mol manje stabilan, zbog manje povoljne elektronske distribucije.[6]