Šumski rasadnik

Rasadnik je posebno uređena površina tla na kojoj se, kroz sustav tehnološko-tehničkih postupaka, proizvode sadnice za odgovarajuću privrednu granu (šumarstvo, pejzažnu arhitekturu, voćarstvo i dr.).

Šumski rasadnik u Poljskoj

Rasadnik u Velsu, Velika Britanija

Šumski rasadnik služi za proizvodnju sadnica za pošumljavanje goleti, osnivanje plantaža, melioracije degradiranih šuma i šikara, erodiranih terena, jalovišta i dr.

Povijest šumskih rasadnika

Prvu knjigu o rasadnicima, pod nazivom “Seminarium”, napisao je 1530. Charles Estienne. Nagli procvat rasadničarske proizvodnje počinje krajem 19. st. Većina rasadnika danas proizvodi i četinjače i listače, ukrasno drveće i grmlje. Postoje i rasadnici koji su specijalizirani samo za jedno od toga, čak za samo jednu vrstu. Danas u svijetu mnoge zemlje imaju razvijenu rasadničku proizvodnju. Od evropskih zemalja treba istaknuti Holandiju i Dansku, a od ostalih SAD.

Hrvatska

Razvoj rasadničke proizvodnje u Hrvatskoj vezan je za početke pošumljavanja krša. Prvi rasadnik za proizvodnju šumskih sadnica osnovan je 1879. u Sv. Mihovilu na području Senja. Godišnji kapacitet bio je od 1,8 do 2 miliona sadnica. Uglavnom su se proizvodile sadnice crnoga bora i nešto listača. Ubrzo poslije toga podignuti su i drugi rasadnici, npr. rasadnik Kesten (u Senjskoj drazi), Podbadanj (Crikvenica) itd. Neki od njih i danas su aktivni (Podbadanj). Sve do kraja II. svjetskog rata šumske sadnice proizvodile su se u privremenim šumskim rasadnicima, u kojima se uglavnom radilo ručno. Najviše su se proizvodile sadnice četinjača, i to nepresađenice. Samo na području krša proizvodile su se sadnice obloženog korijena. Najveći broj postojećih rasadnika osnovan je šezdesetih godina 20. stoljeća. U njima je uvedena savremena tehnologija proizvodnje. Velika pažnja posvećuje se porijeklu i kvalitetu sjemena, kontroli plodnosti tla te mjerama zaštite.

Šumski rasadnici u Hrvatskoj

Hrvatsku rasadničku proizvodnju karakterizira veliki broj malih, slabo opremljenih i neravnomjerno raspoređenih rasadnika. Danas postoje 43 rasadnika s ukupnom površinom od 443 ha. U 26 rasadnika proizvode se četinjača i listače, u 9 rasadnika samo listače, a u 8 samo četinjače. Više od polovice rasadnika ima bruto-površinu manju od 10 ha, 6 rasadnika ima površinu od 15 do 20 ha, a 7 rasadnika ima preko 20 ha.

Najveći su rasadnici za proizvodnju listača (topole i vrbe) "Višnjevac" i "Topolje" u Upravi šuma Osijek te "Zalužje" u Upravi šuma Vinkovci, a najveći rasadnici listača i četinjača su "Hajderovac" u Upravi šuma Požega, "Zelendvor" u Upravi šuma Koprivnica, "Oštarije" u Upravi šuma Ogulin i još neki manji rasadnici.

Rasadnik Šumarskog fakulteta u Zagrebu osnovan je 1922. na površini od 1 ha. Ta površina s vremenom se mijenjala tako da fakultet danas raspolaže s rasadnikom "Maksimir - Ravnice" površine od 2,5 ha i rasadnik "Dotrščina" površine od 1 ha. Osnovna je namjena tih rasadnika edukacija studenata šumarstva.

Vrste šumskih rasadnika

• Privremeni šumski rasadnici osnivaju se gdje su površine za pošumljavanje ograničene. U njima se uglavnom proizvodi jedna ili dvije vrste drveća, a njihova površina se kreće od nekoliko ari do pola hektara. Po završetku pošumljavanja oni se napuštaju i osnivaju se novi.

• Stalni šumski rasadnici osnivaju se radi potreba za pošumljavanjem velikih područja u dužem periodu. U njima se proizvodi veći broj drvenastih vrsta. Površina stalnih šumskih rasadnika veća je od nekoliko desetina hektara. U njima su radovi mehanizirani, primjenjuju se mjere za održavanje plodnosti tla, potrebni su objekti (upravna zgrada, staklenici, garaže, hladnjače i dr.)

Objekti u šumskim rasadnicima

Ako se radi o privremenom rasadniku, dovoljna je samo jedna drvena koliba za spremanje najnužnijeg ručnog alata i sklonište za radnike u slučaju lošeg vremena.

U stalnim rasadnicima, kao i rasadnicima za proizvodnju parkovnih sadnica, osniva se kompletno ekonomsko dvorište sa svim neophodnim objektima:

• službenim prostorijama za upravitelja rasadnika i radnike,
• garažama za smještaj strojeva i oruđa,
• skladištem za gorivo, pesticide, umjetno gnojivo,
• nadstrešnicama za sortiranje, pakiranje, vezivanja i sl.,
• prostorijama s ormarima sa radnike, kupaonicama i sl.,
• staklenicima i plastenicima različitih konstrukcija,
• hladnjačama za skladištenje mladih biljaka do prodaje ili isporuke kupcima, spremanje plemki i podloga i sl.

Poveznice

Rasadnici na Wikimedijinoj ostavi