Čokolada
From Wikipedia, the free encyclopedia
Čokolada je alkaloidno desertno jelo dobivenog punjenjem zagrijane homogene smjese u kalupe i naglim hlađenjem u obliku pločica iz kakaove mase ili kakaova praha i šećera s ili bez dodataka (mirodija, mlijeka, voća i prerađevina, aroma, emulgatora, lješnjaka, badema, ekstrakta kave, sušenog voća, vanilije). Prema pravilniku, čokolada koja je u prodaji u ukupnoj suhoj tvari mora sadržavati 35% kakaa, uključujući najmanje 18% kakao maslaca, 14% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova i najviše 65% šećera.[1][2]
Riječ čokolada potječe od astetske riječi "xocolatl", što znači "gorka voda" (xoco što znači gorko i atl voda), od čega se dalje proširila po drugim indoeuropskim jezicima, pa je ušla u engleski kao chocolate, njemački Schokolade, španjolski chocolate, francuski chocolat. U današnjem nahuatlu zove se xocolātl. Astetski je vladar Montezuma, vjerujući da djeluje kao afrodizijak, svaki dan pio velike količine nezaslađenog, vrlo gorkog napitka dobivenog iz plodova kakaa.[3][4]
Čokolada je sirovina za konditorske proizvode (čokoladni umaci, preljevi, kreme, bomboni, deserti, sladoled), napitke (čokoladno mlijeko), kulinarstvo (čokolada za kuhanje) i farmaceutske proizvode ili se, kao lakoprobavljiva i kalorična hrana (više od 2000 kJ/100g), prodaje kao konzumna čokolada.[1][2]