općina i naselje u Hrvatskoj, Varaždinska županija From Wikipedia, the free encyclopedia
Vinica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju. Pripada Varaždinskoj županiji.
Vinica | |
---|---|
Ulica u Vinici | |
Država | Hrvatska |
Županija | Varaždinska |
Načelnik | Branimir Štimec |
Naselja | 7 općinskih naselja |
Površina | 32,4 km2 [1] |
Površina središta | 9,9 km2 |
Koordinate | 46°20′N 16°09′E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 3020 [2] |
– gustoća | 93 st./km2 |
Urbano | 965 |
– gustoća | 97 st./km2 |
Odredišna pošta | 42243 Maruševec [3] |
Stranica | vinica |
Vinica na zemljovidu Hrvatske |
Općina Vinica nalazi se u Hrvatskom zagorju na obroncima Haloze pri prelasku u nizinu rijeke Drave. Graniči s općinama Petrijanec (na sjeveroistoku), Maruševec (na jugoistoku), Cestica (na sjeverozapadu) i Donjom Voćom (na jugozapadu). Općinsko središte Vinica prometno je dobro povezano sa širom okolicom i županijskim centrom Varaždinom, od kojeg je udaljena oko 15 km.
Prema popisu stanovništva iz 2011. u općini je živjelo 3 389 stanovnika, a 2021. broj stanovnika smanjio se na 3 020.
broj stanovnika | 2818 | 3375 | 3704 | 4058 | 4307 | 3842 | 3882 | 4065 | 4431 | 4503 | 4310 | 4048 | 3974 | 4049 | 3747 | 3389 | 3020 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 689 | 826 | 895 | 933 | 969 | 1037 | 995 | 1049 | 1113 | 1262 | 1198 | 1138 | 1172 | 1222 | 1269 | 1075 | 965 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Kako se na ovom području križaju rimske prometne linije, postoji pretpostavka da je Vinica postojala i prije najstarijeg pisanog traga (popisa župa Zagrebačke biskupije) koji potječe iz 1334. U popisu župa Varaždinskog arhiđakonata spominje se Item sancti Marci de Vinnicha, tj. Župa sv. Marka u Vinici. Nalazi se i u popisu župa iz 1501. gdje je vidljivo da ima župnika i dva kapelana, a nalazi se i u popisu župnika prisutnih na sinodu što ga je sazvao biskup Drašković 1574. Kroz povijest, postojali su različiti oblici imena: Vinnicha, Vinika, Vinicza, Wynycza, Vinitza, Vinicius i dr.[4]
Na jednom od brežuljaka Vinica Brega nalaze se ostatci starog grada (burga) koji je imao obrambeni značaj. Bio je dobro zaštićen obroncima i imao je pregled nad nizinom (današnjim Varaždinskim poljem). Burg Vinica se prvi put spominje 1353. kao castrum Vinica, a u popisu vlastelinstava 1767. spominje se Vinica duorum conporationatorum Gyulajano - Istvanffyanorum. Godine 1391. vlasnik mu je bio kralj Sigismund, a 1397. dolazi u posjed grofa Hermana Celjskog. Izumiranjem ove obitelji 1463. vlasnikom grada postaju Čeh Ivan (Jan) Vitovec i sinovi koji ga gube zbog zavjere, a Matija Korvin ga daje sinu Ivanišu koji ga zajedno s Trakošćanom poklanja podbanu Ivanu Gyulayu (Đulaju). U teškom požaru 1555. grad je bio teško oštećen, ali je ubrzo ponovno izgrađen. Smrću Ivana Gyulaya (kao posljednjeg muškog člana obitelji) i sudskim sporom oko nasljedstva, grad u vlasništvo dobivaju njegovi nasljednici po ženskoj lozi: Nikola Istvánffy, Bernad i Gabrijel Thuroczy te Pavao Pethö de Gerse. Nakon smrti Nikole Istvanffyja, grad Vinicu nasljeđuju njegove kćeri Eva, Katarina i Ursula, te njihovi muževi grofovi Draškovići, Keglevići, te Ivan Lipcej i ban Benko Thuroczy. Krajem 17. stoljeća grad je ruševina nepogodna za stanovanje i često mijenja vlasnike: Kegleviće, Draškoviće, Malakocijeve. Zbog takvoga stanja, plemstvo gradi kurije i dvorce u nizini (Opeka, Bajnski dvori, kurije Patačić, Keglević,...) i tu nastavlja život. Danas je grad u razrušenom stanju.[4]
Vinica dobiva sajamske povlastice ispravom braće Stjepana i Wolfganga Gyulaya, viničkih vlastelina, od 6. siječnja 1532., koja se čuva u Povijesnom arhivu u Varaždinu. Pravo na tri godišnja sajma (na sv. Marka, Tijelovo i sv. Nikolu) i jedan tjedni sajam odobrava Nikola Istvánffy, a poveljom potvrđuje kralj Rudolf II. 24. veljače 1580. u Pragu. Kako su na sajmove dolazili i oni koji su zakidali na vagi, za takve su bile određene kazne. Izlagali su ih uz sramotni stup (pranger) i šibali. Isti stup je služio i za mjerenje, što je vidljivo po kamenoj mjerici za žito na prednjoj strani. Na njemu je bio natpis Ivstam mensvr tenete, poziv sa zahtjevom za pošteno mjerenje. Do 1903. nalazio se na ulazu u park Opeku, danas je na Trgu Matije Gupca.[4]
Prvi pisani podatak o učitelju potiče iz 1638. kojom prilikom Petar Oškoci obavlja vizitu učitelja Blaža Samogiya. U to vrijeme stalnih polaznika škole nije bilo. Ugovorom između Filipa Wohlgemutha (kraljevskog nadzornika narodnih škola) i predstavnika sela Marčan, Vinica i Ladanje od 7. svibnja 1785. regulira se osnivanje trivijalne škole, kao i uzdržavanje učitelja. Nova školska zgrada počinje se graditi 1858. godine koja biva uništena u požaru iste godine, prije nego što je dovršena. Nova zgrada se gradi već sljedeće godine, i nju je pohađalo 235 obveznika. Grofica Terezija ud. Erdödy, rođ. Raczynska 1887. daje sagraditi djevojačku učionicu čime je dotadašnja škola bila podijeljenja po spolovima, što je bila želja tadašnjih župljana i župnika. Učiteljsku službu povjerava se sestrama milosrdnicama iz Zagreba. Kako su djeca zbog radova u polju često izostajala s nastave, grofica Terezija naređuje da od prosinca do ožujka 30 najsiromašnijih djevojčica dobije juhu, a svako dijete komad kruha. Zaslugom grofice Terezije, riješen je i problem pitke vode u školi izgradnjom vodovoda 1892. – 1894. Osim grofice Terezije, đake su pomagale i obitelji Bobmelles i Peške te mnogi drugi.[4]
DVD Vinica jedno je od najstarijih vatrogasnih društava u Varaždinskoj županiji. Osnovano je 27. siječnja 1889. Osim vatrogastva, kroz društvo su djelovale razne sekcije (tamburaška, limena glazba, pjevačko društvo,...), a 1950. su imali i prvu žensku ekipu vatrogasaca.[4]
Dvorac Opeka (također i nazivan Bombellesov dvorac) nalazi se podno maceljske šume. Okružen je velikim i bogatim arboretumom površine od oko 64 hektara. Izgrađen je u baroknom stilu u drugoj polovici 17. stoljeća. Dvorac i arboretum su od prosinca 2007. i zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, a od iste godine arboretum održava i uređuje Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije, te Općina Vinica,[5] kao i učenici Srednje škole "Arboretum" u Vinici.
Arboretum Opeka u Marčanu je najznačajniji i najvažniji pojam vezan uz Vinicu, a nalazi se u sklopu perivoja dvorca Opeke. Na površini od 64 hektara nalazi se više od 100.000 primjeraka drveća, grmova, povijuša i cvijeća. Po raznolikosti i bogatstvu biljaka, pripada svjetski poznatim parkovima engleskoga stila. Uz Maksimir i Križovljan grad, Opeka je najvrijedniji park kontinentalne Hrvatske.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.