Park Maksimir

Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Godine 1839. dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup Juraj Haulik. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja Franje Schüchta. U parku od 316 hektara^[1] je očuvana flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih).

Dio Maksimira iz zraka – Treće jezero i Vidikovac Kiosk (lijevo).

Karta Maksimira iz 1846.

Na južnom kraju park-šume nalazi se Zoološki vrt grada Zagreba.

Ime parka nose i gradska četvrt koja obuhvaća teritorij obližnjih gradskih naselja, i stadion GNK Dinama.

U parku Maksimiru raste hrast lužnjak poznat kao "Dedek", starosti oko 600 godina. Nalazi se u blizini Mogile.^[2]

Istaknutiji objekti

• Švicarska kuća (sagrađena 1842., obnovljena 2005.),
• Vidikovac Kiosk (najistaknutiji objekt perivoja), sagrađen 1843.,
• Paviljon Jeka (sagrađen 1840., obnovljen 2001.),
• Kapelica sv. Jurja (sagrađena 1880.).
• Sokolska mogila, uzdignuti humak, podignut u spomen tisućugodišnjice Hrvatskog kraljevstva 1925. godine i to od zemlje i kamena iz svih naselja i povijesnih mjesta u Hrvatskoj i svijetu gdje žive Hrvati.^[3]
• Obelisk, podignut u čast dovršetka parka
• Ribarska koliba (ili Sjenica od breze), drvena koliba građena od 1853. do 1862.

Zaštita

Park-šuma je zaštićeno kulturno dobro.^[4]

Galerija

• 
  Glavni ulaz
• 
  Park-šuma Maksimir
• 
  Zoološki vrt grada Zagreba
• 
  Mogila
• 
  Ribarska koliba
• 
  Hrast lužnjak poznat kao "Dedek" star 600 godina

Literatura

• Lelja Dobronić: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.
• Olga Maruševski, Sonja Jurković: Maksimir, Zagreb, 1991. (ISBN 86-03-00523-0)