grad i naselje u Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinska županija From Wikipedia, the free encyclopedia
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Solin | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Gradonačelnik | Dalibor Ninčević (HDZ) |
Gradsko vijeće | 19 članova |
– predsjednik | Dr. Kajo Bućan (HDZ) |
Naselja | 5 gradskih naselja |
Površina | 34,2 km2 [1] |
Površina središta | 11,4 km2 |
Koordinate | 43°32′N 16°29′E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 24 862 [2] |
– gustoća | 727 st./km2 |
Urbano | 20 996 |
– gustoća | 1842 st./km2 |
Svetac zaštitnik | Sveta Marija |
Dan mjesta | 8. rujna |
Odredišna pošta | 21210 Solin [3] |
Pozivni broj | +385 (0)21 |
Autooznaka | ST |
Stranica | solin |
Solin na zemljovidu Hrvatske |
Solin se nalazi u središnjoj Dalmaciji, sjeveroistočno od Splita, s kojim je urbanistički srastao. Solin je samostalna lokalna jedinica, ima status grada. Okružen je planinama Kozjak i Mosor, a kroz njega protječe rijeka Jadro.
Solin je prvotno postojao pod imenom Salona i bio je grčka kolonija osnovana u 3. st. pr. Kr., a zatim i rimska. O salonitanskoj prošlosti postoji uistinu mnogo podataka i mogle bi se ispisati stranice, no da se shvati veličina Salone, dovoljno je reći nekoliko činjenica. Salona je imala 60 000 stanovnika i bila je četvrti po veličini grad u Rimskome Carstvu. Bila je središte provinicije Ilirik, a kasnije i nadbiskupsko središte ovih krajeva. Prvi solinski biskup, bio je sv. Dujam. O padu Salone postoje dvije teorije. Prva, koja se nalazi u djelu Historia Salonitana Tome Arhiđakona, jest da je Salona pala pod navalom Slavena i Avara u 7. stoljeću, druga teorija, koju podupire novija historiografija i arheologija jest da je Salona tijekom ranog srednjeg vijeka izgubila na važnosti zbog svoje veličine i položaja neprimjernog životu tadašnjeg stanovništva. Još i dan danas traju iskapanja nekad veličanstvenog grada, koji je bio značajan i u starohrvatskoj i starokršćanskoj povijesti. On se navodi kao mjesto prvih pokrštavanja Hrvata te se rijeka Jadro koja protječe Solinom navodi kao „hrvatski Jordan”. U bazilici Sv. Petra i Mojsija okrunjen je hrvatski kralj Zvonimir, a kraljica Jelena Slavna je podigla dvije crkve, na čijem mjestu se današnja crkve Gospe od Otoka te je najstarije marijansko svetište u Hrvata, te mjesto posjeta pape Ivana Pavla II. 4. listopada 1998.
Značaj Salone je upravo to što većina Salone nije pod Solinom kao što je to slučaj u drugim gradovima te se još mnogo toga nalazi pod zemljom samo zbog nedostatka svijesti, ljudi i novca. No, nedavno je pokrenuta ideja da se pokuša staviti Salonu pod zaštitu UNESCO-a, u nadi da će se tako sačuvati taj znamenit antički lokalitet.
Solin ima status grada i trenutno je 21. u Hrvatskoj po broju stanovnika. Vlast obnaša koalicija političkih stranaka HDZ i HSP.
U sastavu Solina nalazi se 8 mjesnih odbora:
Solin se počeo snažno gospodarski razvijati u drugoj polovici prošlog stoljeća. Nositelj doseljavanja stanovništva i pokretanja cijelog niza djelatnosti bila je proizvodnja cementa. U Solinu se nalaze dvije cementare tvrtke Dalmacijacement (10. kolovoz[4]), najvećeg proizvođača cementa u Republici Hrvatskoj. Iako proklamirani zaštitnici okoliša, povremenim nepoštivanjem ekoloških propisa predstavljaju rizik za zdravlje okolnog stanovništva. Najveću ekološku opasnost pak predstavlja tvornica azbestnih proizvoda Salonit, smještena u solinskom naselju Vranjicu, za čije se zatvaranje zalaže lokalna sredina. U istom je naselju smješteno i remontno brodogradilište "Viktor Lenac" te Jadranska pivovara. Također, u Solinu se nalazi i središte poslovne jedinice Ine za ovaj dio Dalmacije, koje se sastoji od administrativnog i skladišnog dijela te lučkog terminala za prekrcaj naftnih derivata. U Solinu se nalaze i punionica pića Coca Cola te tvornica Ad plastik, poznata po proizvodnji jedrilica i auto dijelova. Zbog blizine grada Splita ovdje su se smjestili i veliki prodajni centri, autosaloni i slični uslužno-trgovački objekti. Poduzetništvo u odnosu na okruženje nije snažnije razvijeno. Turizam, koji zbog povijesne baštine ima potencijala, je slabo razvijen.
Solin rast stanovništva kroz posljednjih stotinjak godina duguje različitim čimbenicima. U početku se radilo o priljevu stanovništva vezano uz razvoj industrije cementa u samom gradu. Grad je u tom periodu narastao s par tisuća stanovnika na desetak tisuća stanovnika. U idućem periodu, od 80-ih godina 20. stoljeća, cijena građevinskog zemljišta u Splitu tjera investitore da ulažu u stanogradnju u Solinu. Zajedno s gradnjom bespravnih obiteljskih kuća, na koju vlast zatvara oči, to dovodi do brojke od petnaestak tisuća stanovnika početkom 1990-ih. Kako se i u samostalnoj Hrvatskoj nastavljaju isti trendovi, grad dolazi do 19 tisuća stanovnika po zadnjem popisu 2001.
Naglo povećanje broja stanovnika u zadnjih 15 godina dovelo je do niza problema s infrastrukturom (s odvodnjom fekalija, u elektroenergetskoj mreži, s neuvjetnim prometnicama i sl.) te s nedostatkom odgojno-obrazovnih ustanova.
Prema popisu stanovništva 2011. godine grad Solin je imao 23.926 stanovnika, od čega 98,46% čine Hrvati. Po vjerskom opredjeljenju većinu od 94,61% čine pripadnici katoličke vjere.[5]
Prema popisu stanovništva 2001. godine grad Solin je imao 19.011 stanovnika, od čega 98,05% čine Hrvati. Po vjerskom opredjeljenju većinu od 96,10% čine pripadnici katoličke vjere.
broj stanovnika | 1878 | 2169 | 2203 | 2302 | 2862 | 3710 | 4017 | 5515 | 4402 | 4520 | 6298 | 11984 | 13980 | 15410 | 19011 | 23926 | 24862 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 866 | 1739 | 1054 | 1235 | 1599 | 2110 | 2396 | 3289 | 1971 | 1954 | 3588 | 9137 | 11176 | 12575 | 15850 | 20212 | 20996 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
U Solinu se nalaze četiri osmogodišnje osnovne škole: "Don Lovre Katića" na Bilankuši, u centralnom dijelu grada, "Vjekoslav Parać" u Sv. Kaju, zapadnom dijelu Solina, "Kralj Zvonimir" u naselju Ninčevići te "Kraljica Jelena" na Japirku. U rubnim gradskim naseljima nalazi se nekoliko područnih, četverogodišnjih škola.
U Solinu je sjedište Astronomskog Centra Salona, znanstveno-istraživačkog društva koje svojim uspješnim projektima privlači sve više mladih. ACS je osnovan 2008. godine s idejom organiziranja aktivnosti usmjerenih općem prihvaćanju i širenju spoznaje iz područja astronomije, obrazovanja mladeži za korišenje astronomske opreme, poticanja mladih na istraživački i znanstveni rad te okupljanja svih zainteresiranih za područje astronomije i zaštitu neba od svjetlosnog onečišćenja. Članovi ACS-a su višestruki državni prvaci u astronomiji te sudionici raznih nacionalnih i međunarodnih natjecanja. Najznačajnija je brončana medalja Ane Bacelj na međunarodnoj astronomskoj olimpijadi u Ukrajini.
UNESCO i Međunarodni astronomski savez (IAU) proglasili su 2009. godinu Međunarodnom godinom astronomije i tim povodom ACS izlazi u javnost s projektom '100 sati astronomije u Solinu". Kroz tri dana na području Solina i okolice su se održala javna, dnevna i noćna, astronomska promatranja, radionice za sve uzraste s različitom astronomskom tematikom, astronomskih predavanja poznatih znanstvenika i astronoma s PMF-a, Astronomske sekcije – Fizikalnog društva Split i ACS-a. Također u Domu kulture Zvonimir u Solinu je postavljena izložba astrofotografija i astronomskih skica poznatih hrvatskih astronoma amatera, izložba 'Svjetlosno onečišćenje u našem mistu' u organizaciji Astronomske sekcije - FDST Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. rujna 2011. (Wayback Machine)[6] te izložba učeničkih radova na temu svemira. Uspješnim provođenjem projekta '100 sati astronomije', u Solinu, Splitu, Omišu i Podstrani, ACS zajedno s Astronomskom sekcijom – FDST provodi još jedan uspješan projekt, sličnog sadržaja, pod nazivom 'Galilejeve noći'. Danas ACS djeluje u suradnji s drugim srodnim organizacijama te državnim ustanovama kroz različite edukativne programe, predavanja, promatranja, seminare i radionice.
Rad Astronomskog Centra Salona zasigurno stavlja Solin na kartu područja velike astronomske aktivnosti i to će uvelike pomoći za razvoj ove grane znanosti u gradu i u regiji.
U Solinu djeluju mnogi ansambli i kulturno-umjetnička društva: klapa Solin, mažoretkinje, gradska glazba "Zvonimir", muška klapa Vokalisti Salone, ženska klapa Tamarin, pučki pivači "Gospe od otoka", mješovita klapa Kud Zvonimir, brojne druge ženske i muške klape, folklorno društvo "Salona", mandolinski orkestar "Ad Libitum", gimnastički klub "Salto" i još drugih. Svi oni često osvajaju nagrade i priznanja na manifestacijama u zemlji, ali i inozemstvu. Svake godine održavaju tradicionalne koncerte u Solinu na kojima pokazuju plodove svog upornog rada. Uz sve koncerte lokalnog karaktera, u Solinu se već više od deset godina održava i međunarodni festival etno glazbe Ethnoambient, koji ugošćuje glazbenike iz cijelog svijeta. Od 2005. godine u Solinu se održava i međunarodna izožba karikatura. U gradu postoje javna knjižnica, izložbena galerija, kino dvorana, a kulturne se aktivnost često odvijaju i na otvorenome, posebice u Gradini.
Solinjani mogu s pravom reći da žive u sportskom gradu. Gotovo je 10% stanovništva registrirano u profesionalnim ili amaterskim sportskim klubovima, što iznosi preko 1500 stanovnika. Najpoznatija sportska drustva su ŽRK Solin (ranije Piaggio, Salonaštit i Lipovac) koji već nekoliko godina nastupa u 1. HRL gdje je pri samom vrhu u svim uzrastima, od kadetkinja do seniorki. Njihovi muški kolege RK Solin od 2005. su također u 1. HRL. Od nogometnih predstavnika Solin ima NK Solin koji je u 2. HNL, u kojoj obično prvenstvo završava u gornjoj polovici ljestvice, te NK Sloga i NK Omladinac koji nasupaju u županijskim ligama.
Solidne rezultate postižu i košarkaši, muški KK Solin u A2jug ligi i ženski KK Salona u jedinstvenoj A2 ligi. Ipak, jedan od najuspješnijih sportskih klubova je onaj streljački "Dalmacijacement" koji je dao i daje mnoge prvake i prvakinje Hrvatske, ali i svjetsku prvakinju, Vesnu Domazet (danas Vitez). Čelni čovjek tog kluba, Siniša Vitez je izbornik hrvatske streljačke reprezentacije s kojom je polučio mnogo uspjeha. Prvi Hrvat koji je biciklom obišao svijet također je Solinjanin, Ante Tokić. On je od 1991-1995. za vrijeme Domovinskog rata u misiji Za mir u Hrvatskoj biciklom prošao kroz 56 zemalja svijeta i dao više od tisuću intervjua svjetskim medijima moleći svijet da zaustavi rat. U Solinu djeluju i poznati šahovski klub "DC Mravince" koji je bio prvak Hrvatske nekoliko puta, zatim teniski klub, judaški klub itd. Sve je više mladih koji se uključuju u rad klubova i postižu značajne rezultate, a neki od njih postanu i dio velikih i moćnih klubova kao npr. Joško Jeličić (nekadašnji igrač Hajduka i Dinama), Kristina Franić (mlada i perspektivna rukometašica Podravke i hrvatske reprezentacije), Andrija Žižić (košarkaš, bivši igrač splitskih "žutih", igrač Barcelone i hrvatske reprezentacije), itd. U Solinu se također nalazi i klub sinkroniziranog plivanja pod nazivom Sinkro Labudet koji se održava na bazenima na Poljudu. Na Japirku se pokraj OŠ Kraljica Jelena dogodine planira izgradnja velikog bazena na kojeg će se i prebaciti Sinkro Labudet. U Solinu također postoji i gimnastički klub. GK."Salto" je osnovan 2006 g. i održava treninge u dvorani Doma kulture u Mravincima. Božićno-novogodišnji malonogometni turnir 'Solin' održava se od 1998. Automobilizam je zastupljen klubom AK Solin.
Među znamenitosti spadaju: bazilika sv. Petra i Mojsija, u narodu poznata kao Šuplja crkva, antička Salona, Sutikva, Gašpina mlinica, Gradina te drugi antički, srednjovjekovni i novovjekovni lokaliteti.
Osim Solinke u Jadru žive kalifornijske pastrve te jegulje.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.