Popis kemijskih elemenata

Sljedeća tablica sadrži popis od 118 poznatih kemijskih elemenata:

Popis

Atomski broj	Simbol	Kemijski element	Podrijetlo imena[1]	Skupina	Perioda	Atomska težina	Gustoća	Talište	Ključna točka	Toplina	Neg	Zastupljenost
-999	!a	!a	!a	-999	-999	-999	-999	-999	-999	-999	-999	-999
1	H	Vodik	sastoji se od grčki elemenata hidro- i -gen što znači 'koji tvori vodu'	1	1	001 1.008	0,00008988	14.01	20.28	14 304	2.20	1400
2	He	Helij	grčka riječ helios, 'sunce'	18	1	004 4.002602(2)	0,0001785	0,95	4.22	5.193	–	0,008
3	Li	Litij	grčka riječ lithos, 'kamen'	1	2	007 6.94	0,534	453,69	1560	3,582	0,98	20
4	Be	Berilij	beril, mineral	2	2	009 9.012182(3)	1,85	1560	2742	1 825	1,57	2.8
5	B	Bor	boraks, mineral	13	2	011 10,81	2.34	2349	4200	1.026	2.04	10
6	C	Ugljik	latinski riječ carbo, 'karkol'	14	2	012 12.011	2.267	3800	4300	0,709	2,55	200
7	N	Dušik	od grčkih riječi "nitron" i "-gen" sa značenjem "koji tvori kalijev nitrat"	15	2	014 14.007	0,0012506	63,15	77,36	1.04	3.04	19
8	O	Kisik	od grčkog "oxy-", što znači "oštar" i "kiselina", i "-gen", što znači "tvori kiselinu"	16	2	016 15,999	0,001429	54,36	90,20	0,918	3.44	461000
9	F	Fluor	od latinskog "fluer", "teče"	17	2	019 18.9984032(5)	0,001696	53,53	85,03	0,824	3,98	585
10	Ne	Neon	od grčke riječi "neos", što znači "novo"	18	2	020 20.1797(6)	0,0008999	24.56	27.07	1.03	–	0,005
11	Na	Natrij	iz engleske riječi soda (natrij na latinskom)	1	3	023 22.98976928(2)	0,971	370,87	1156	1.228	0,93	23600
12	Mg	Magnezij	Magnezija, okrug istočne Tesalije u Grčkoj	2	3	024 24.305	1.738	923	1363	1.023	1.31	23300
13	Al	Aluminij	aluminij, spoj (izvorno aluminij)	13	3	027 26.9815386(8)	2,698	933.47[2]	2792	0,897	1,61	82300
14	Si	Silicij	od latinske riječi silex, (originalno silicium)	14	3	028 28.085	2.3296	1687	3538	0.705	1.9	282000
15	P	Fosfor	od grčke riječi "fosforos", "svjetlonosni"	15	3	031 30.973762(2)	1,82	317,30	550	0,769	2.19	1050
16	S	Sumpor	latinski: phoosphoros, 'sumpor'	16	3	032 32.06	2.067	388,36	717,87	0,71	2,58	350
17	Cl	Klor	grčka riječ chloros, 'zelenkasto žuta'	17	3	035 35.45	0,003214	171,6	239.11	0,479	3.16	145
18	Ar	Argon	grčka riječ "argos", "tašt"	18	3	040 39.948(1)	0,0017837	83,80	87,30	0,52	–	3.5
19	K	Kalij	nova latinska riječ potassa, (kalij na latinskom)	1	4	039 39.0983(1)	0,862	336,53	1032	0,757	0,82	20900
20	Ca	Kalcij	latinska riječ "calx", "vapno"	2	4	041 40.078(4)	1,54	1115	1757	0,647	1	41500
21	Sc	Skandij	Scandia, latinski naziv za Skandinaviju	3	4	045 44.955912(6)	2,989	1814	3109	0,568	1.36	22
22	Ti	Titan	Titani, sinovi božice Zemlje u grčkoj mitologiji	4	4	048 47.867(1)	4.54	1941	3560	0,523	1,54	5650
23	V	Vanadij	Vanadis, stari nordijski naziv za skandinavsku božicu Freyju	5	4	051 50.9415(1)	6.11	2183	3680	0,489	1,63	120
24	Cr	Krom	grčka riječ "chroma", "boja"	6	4	052 51.9961(6)	7.15	2180	2944	0,449	1,66	102
25	Mn	Mangan	izvedeno od "magnesia negra", vidi magnezij	7	4	055 54.938045(5)	7,44	1519	2334	0,479	1,55	950
26	Fe	Željezo	ferrum na latinskom	8	4	056 55.845(2)	7,874	1811	3134	0,449	1,83	56300
27	Co	Kobalt	njemačka riječ Kobold, 'goblin'	9	4	059 58.933195(5)	8,86	1768	3200	0,421	1,88	25
28	Ni	Nikal	Nikal, nestašni duh iz mitologije njemačkog rudara	10	4	058 58.6934(4)	8,912	1728	3186	0,444	1,91	84
29	Cu	Bakar	latinski cuprum	11	4	064 63.546(3)	8,96	1357.77[2]	2835	0,385	1.9	60
30	Zn	Cink	njemačka riječ "Zinke" = zub ili zubac	12	4	065 65.38(2)	7.134	692,88	1180	0,388	1,65	70
31	Ga	Galij	Gallia, latinski naziv za Francusku	13	4	070 69.723(1)	5,907	302.9146	2477	0,371	1,81	19
32	Ge	Germanij	Germania, latinski naziv za Njemačku	14	4	073 72.630(8)	5,323	1211,40	3106	0,32	2.01	1.5
33	As	Arsen	latinski arsenicum	15	4	075 74.92160(2)	5,776	1090 1090	887	0,329	2.18	1.8
34	Se	Selen	grčka riječ "selene", "mjesec"	16	4	079 78,96(3)	4,809	453	958	0,321	2,55	0,05
35	Br	Brom	grčka riječ "bromos", "dah"	17	4	080 79.904	3.122	265,8	332,0	0,474	2,96	2.4
36	Kr	Kripton	grčka riječ kryptos, 'skriven'	18	4	084 83.798(2)	0.003733	115.79	119.93	0.248	3	.0001 1×10−4
37	Rb	Rubidij	latinska riječ rubidus, 'duboko crven'	1	5	085 85.4678(3)	1.532	312.46	961	0.363	0.82	90
38	Sr	Stroncij	Strontian, mali grad u Škotskoj	2	5	087 87.62(1)	2.64	1050	1655	0.301	0.95	370
39	Y	Itrij	Ytterby, Švedska	3	5	089 88.90585(2)	4.469	1799	3609	0.298	1.22	33
40	Zr	Cirkonij	njemačka riječ Zirkoon, 'cirkon'	4	5	091 91.224(2)	6.506	2128	4682	0.278	1.33	165
41	Nb	Niobij	Nioba, kći kralja Tantala iz grčke mitologije	5	5	093 92.90638(2)	8.57	2750	5017	0.265	1.6	20
42	Mo	Molibden	grčka riječ molybdos sa značenjem 'olovo'	6	5	096 95.96(2)	10.22	2896	4912	0.251	2.16	1.2
43	Tc	Tehnecij	grčka riječ tekhnètos sa značenjem 'umjetni'	7	5	098 [98]	11.5	2430	4538	–	1.9	.000000003 ~ 3×10−9
44	Ru	Rutenij	Rutenija, novo latinsko ime za Rusiju	8	5	101.07(2)	12.37	2607	4423	0.238	2.2	0.001
45	Rh	Rodij	grčka riječ rhodos, sa značenjem 'sa bojom ruže'	9	5	102.90550(2)	12.41	2237	3968	0.243	2.28	0.001
46	Pd	Paladij	nedavno otkriveni asteroid Palas, koji se svojevremeno smatrao planetom	10	5	106.42(1)	12.02	1828.05	3236	0.244	2.2	0.015
47	Ag	Srebro	argentum u latinskom	11	5	107.8682(2)	10.501	1234.93[2]	2435	0.235	1.93	0.075
48	Cd	Kadmij	novolatinska riječ cadmia, za kralja Kadmo	12	5	112.411(8)	8.69	594.22	1040	0.232	1.69	0.159
49	In	Indij	indigo	13	5	114.818(1)	7.31	429.75	2345	0.233	1.78	0.25
50	Sn	Kositar	stannum u latinskom	14	5	118.710(7)	7.287	505.08	2875	0.228	1.96	2.3
51	Sb	Antimon	od grčkog anti, 'protiv', i monos, 'sam' (stibium u latinskom)	15	5	121.760(1)	6.685	903.78	1860	0.207	2.05	0.2
52	Te	Telur	latinska riječ tellus, 'zemlja'	16	5	127.60(3)	6.232	722.66	1261	0.202	2.1	0.001
53	I	Jod	francuska riječ iode (po grčkom ioeides, 'ljubičast')	17	5	126.90447(3)	4.93	386.85	457.4	0.214	2.66	0.45
54	Xe	Ksenon	grčka riječ xenos, 'čudan'	18	5	131.293(6)	0.005887	161.4	165.03	0.158	2.6	.00003 3×10−5
55	Cs	Cezij	latinska riječ caesius, 'plavo nebo'	1	6	132.9054519(2)	1.873	301.59	944	0.242	0.79	3
56	Ba	Barij	grčka riječ barys, 'težak'	2	6	137.327(7)	3.594	1000	2170	0.204	0.89	425
57	La	Lantan	grčka riječ lanthanein, 'ležati skriven'		6	138.90547(7)	6.145	1193	3737	0.195	1.1	39
58	Ce	Cerij	nedavno otkriveni asteroid Ceres, koji se svojevremeno smatrao planetom		6	140.116(1)	6.77	1068	3716	0.192	1.12	66.5
59	Pr	Praseodimij	grčke riječ praseios didymos sa značenjem 'zeleni blizanac'		6	140.90765(2)	6.773	1208	3793	0.193	1.13	9.2
60	Nd	Neodimij	grčke riječi neos didymos sa značenjem 'novi blizanac'		6	144.242(3)	7.007	1297	3347	0.19	1.14	41.5
61	Pm	Prometij	Prometej iz grčke mitologije koji je ukrao vatru od bogova i dao je ljudima		6	145 [145]	7.26	1315	3273	–	1.13	.0000000000000000002 2×10−19
62	Sm	Samarij	Samarskit, ime minerala iz koga je prvobitno izoliran		6	150.36(2)	7.52	1345	2067	0.197	1.17	7.05
63	Eu	Europij	Europa		6	151.964(1)	5.243	1099	1802	0.182	1.2	2
64	Gd	Gadolinij	Johan Gadolin, kemičar, fizičar i mineralog		6	157.25(3)	7.895	1585	3546	0.236	1.2	6.2
65	Tb	Terbij	Ytterby u Švedskoj		6	158.92535(2)	8.229	1629	3503	0.182	1.2	1.2
66	Dy	Disprozij	grčka riječ dysprositos, 'do koga se teško dolazi'		6	162.500(1)	8.55	1680	2840	0.17	1.22	5.2
67	Ho	Holmij	Holmia, novo latinsko ime za Stockholm		6	164.93032(2)	8.795	1734	2993	0.165	1.23	1.3
68	Er	Erbij	Ytterby, Švedska		6	167.259(3)	9.066	1802	3141	0.168	1.24	3.5
69	Tm	Tulij	Thule, antičko ime za Skandinaviju		6	168.93421(2)	9.321	1818	2223	0.16	1.25	0.52
70	Yb	Iterbij	Ytterby, Švedska		6	173.054(5)	6.965	1097	1469	0.155	1.1	3.2
71	Lu	Lutecij	Lutetia, latinsko ime za Pariz	3	6	174.9668(1)	9.84	1925	3675	0.154	1.27	0.8
72	Hf	Hafnij	Hafnia, novo latinsko ime za Kopenhagen	4	6	178.49(2)	13.31	2506	4876	0.144	1.3	3
73	Ta	Tantal	Kralj Tantal, otac Niobe iz grčke mitologije	5	6	180.94788(2)	16.654	3290	5731	0.14	1.5	2
74	W	Volfram	švedska riječ tung sten, 'teški kamen' (W dolazi od wolfram, starog imena minerala volframita)	6	6	183.84(1)	19.25	3695	5828	0.132	2.36	1.3
75	Re	Renij	Rhenus, latinsko ime za reku Rajnu	7	6	186.207(1)	21.02	3459	5869	0.137	1.9	.0007 7×10−4
76	Os	Osmij	grčka riječ osmè, sa značenjem 'miris'	8	6	190.23(3)	22.61	3306	5285	0.13	2.2	0.002
77	Ir	Iridij	Irida, grčka boginja duge	9	6	192.217(3)	22.56	2719	4701	0.131	2.2	0.001
78	Pt	Platina	španjolska riječ platina, sa značenjem 'malo srebro'	10	6	195.084(9)	21.46	2041.4[2]	4098	0.133	2.28	0.005
79	Au	Zlato	aurum u latinskom	11	6	196.966569(4)	19.282	1337.33[2]	3129	0.129	2.54	0.004
80	Hg	Živa	novo latinsko ime mercurius, dato po rimskom bogu (Hg dolazi od bivšeg imena hydrargyrum, od grčkog hydr-, 'voda', i argyros, 'srebro')	12	6	200.592(3)	13.5336	234.43	629.88	0.14	2	0.085
81	Tl	Talij	grčka riječ thallos, 'zelena grančica'	13	6	204.38	11.85	577	1746	0.129	1.62	0.85
82	Pb	Olovo	plumbum u latinskom	14	6	207.2(1)	11.342	600.61	2022	0.129	1.87	14
83	Bi	Bizmut	njemačka riječ: Wismut, od „weiß Masse” 'bijela masa'	15	6	208.98040(1)	9.807	544.7	1837	0.122	2.02	0.009
84	Po	Polonij	Polonia, novo latinsko ime za Poljsku	16	6	209 [209]	9.32	527	1235	–	2.0	.0000000002 2×10−10
85	At	Astat	grčka riječ astatos, 'nestabilan'	17	6	210 [210]	7	575	610	–	2.2	0.000000000000000000003 3×10−20
86	Rn	Radon	od radium, pošto je prvobitno detektiran kao emisija iz radija tijekom radioaktivnog raspada	18	6	222 [222]	0.00973	202	211.3	0.094	2.2	.0000000000004 4×10−13
87	Fr	Francij	Francia, novo latinsko ime za Francusku	1	7	223 [223]	1.87	300	950	–	0.7	0.000000000000000001 ~ 1×10−18
88	Ra	Radij	latinska riječ radius, 'zrak'	2	7	223 [226]	5.5	973	2010	0.094	0.9	.000000009 9×10−9
89	Ac	Aktinij	grčka riječ aktis, 'zrak'		7	227 [227]	10.07	1323	3471	0.12	1.1	.00000000055 5.5×10−10
90	Th	Torij	Thor, skandinavski bog grmljavine		7	232.03806(2)	11.72	2115	5061	0.113	1.3	9.6
91	Pa	Protaktinij	grčka riječ protos, 'prvi', i aktinij, koji se formira putem radioaktivnog raspada protaktinija		7	231.03588(2)	15.37	1841	4300	–	1.5	.0000014 1.4×10−6
92	U	Uranij	Uran, sedmi planet u Sunčevu sustavu		7	238.02891(3)	18.95	1405.3	4404	0.116	1.38	2.7
93	Np	Neptunij	Neptun, osmi planet u Sunčevu sustavu		7	237 [237]	20.45	917	4273	–	1.36	0.000000000003 ≤ 3×10−12
94	Pu	Plutonij	Pluton, patuljasti planet u Sunčevu sustavu		7	244 [244]	19.84	912.5	3501	–	1.28	0.00000000003 ≤ 3×10−11
95	Am	Americij	Amerika, element je prvobitno sintetiziran na tom kontinentu, po analogiji s europijem		7	243 [243]	13.69	1449	2880	–	1.13	0.0000000000000000000000000001 ~ 10−27
96	Cm	Kirij	Pierre Curie, fizičar, i Marie Curie, fizičarka i kemičarka, imenovan po ovim velikim znanstvenicima po analogiji s gadolinijem		7	247 [247]	13.51	1613	3383	–	1.28	0.00000000000000000000000000000001 ~ 10−32
97	Bk	Berkelij	Berkeley, Kalifornija, mjesto gdje je element prvi put sintetiziran, po analogiji s terbijem		7	247 [247]	14.79	1259	2900	–	1.3	0.000000000000000000000000000000001 ~ 0
98	Cf	Kalifornij	Kalifornija, gdje je element prvi put sintetiziran		7	251 [251]	15.1	1173	1743 (1743)	–	1.3	0.000000000000000000000000000000001 ~ 0
99	Es	Ajnštajnij	Albert Einstein, fizičar		7	252 [252]	8.84	1133	1269 (1269)	–	1.3	0 0
100	Fm	Fermij	Enrico Fermi, fizičar		7	257 [257]	–	1125 (1125)	–	–	1.3	0 0
101	Md	Mendelevij	Dmitrij Mendeljejev, kemičar i izumitelj		7	258 [258]	–	1100 (1100)	–	–	1.3	0 0
102	No	Nobelij	Alfred Nobel, kemičar, inženjer, pronalazač i proizvođač oružja		7	259 [259]	–	1100 (1100)	–	–	1.3	0 0
103	Lr	Lorensij	Ernest Orlando Lawrence, fizičar	3	7	266 [266]	–	1900 (1900)	–	–	1.3	0 0
104	Rf	Raderfordij	Ernest Rutherford, kemičar i fizičar	4	7	267 [267]	23.2 (23.2)	2400 (2400)	5800 (5800)	–	–	0 0
105	Db	Dubnij	Dubna, Rusija	5	7	268 [268]	29.3 (29.3)	–	–	–	–	0 0
106	Sg	Siborgij	Glenn T. Seaborg, znanstvenik	6	7	269 [269]	35.0 (35.0)	–	–	–	–	0 0
107	Bh	Borij	Niels Bohr, fizičar	7	7	270 [270]	37.1 (37.1)	–	–	–	–	0 0
108	Hs	Hasij	Hessen, Njemačka, gdje je element prvi put sintetiziran	8	7	269 [269]	40.7 (40.7)	–	–	–	–	0 0
109	Mt	Majtnerij	Lise Meitner, fizičar	9	7	278 [278]	37.4 (37.4)	–	–	–	–	0 0
110	Ds	Darmštatij	Darmstadt, Njemačka, gdje je element prvi put sintetiziran	10	7	281 [281]	34.8 (34.8)	–	–	–	–	0 0
111	Rg	Roentgenij	Wilhelm Conrad Röntgen, fizičar	11	7	281 [281]	28.7 (28.7)	–	–	–	–	0 0
112	Cn	Kopernicij	Nikola Kopernik, astronom	12	7	285 [285]	23.7 (23.7)	–	357 357	–	–	0 0
113	Nh	Nihonij	IUPAC sistematsko ime elementa	13	7	286 [286]	16 (16)	700 (700)	1400 (1400)	–	–	0 0
114	Fl	Flerovij	Georgij Fljorov, fizičar	14	7	289 [289]	14 (14)	340 (340)	420 (420)	–	–	0 0
115	Mc	Moskovij	IUPAC sistematsko ime elementa	15	7	289 [289]	13.5 (13.5)	700 (700)	1400 (1400)	–	–	0 0
116	Lv	Livermorij	Nacionalni laboratorij Lawrence Livermore (u Livermoru u Kaliforniji) koja je surađivala s institutom za nuklearna istraživanja na njegovoj sintezi	16	7	293 [293]	12.9 (12.9)	708.5 (708.5)	1085 (1085)	–	–	0 0
117	Ts	Tenesin	IUPAC sistematsko ime elementa	17	7	294 [294]	7.2 (7.2)	673 (673)	823 (823)	–	–	0 0
118	Og	Oganeson	IUPAC sistematsko ime elementa	18	7	294 [294]	5.0 (5.0)	258 (258)	263 (263)	–	–	0 0
9e99	~z	~z	9e99	9e99	9e99	9e99	9e99	9e99	9e99	9e99	9e99

Napomene

• ^1 Element nema stabilne nuklide, a vrijednost u zagradama, npr. [209], označava maseni broj najdugovječnijeg elementa. Međutim, četiri takva elementa: bizmut, torij, protaktinij i uran, imaju karakterističan zemaljski izotopski sastav, pa su stoga navedene njihove standardne atomske težine.
• ^2 Izotopski sastav ovog elementa varira u nekim geološkim uzorcima, a varijacija može premašiti nesigurnost danu u tablici.
• ^3 Izotopski sastav elementa može varirati u komercijalnim materijalima, što može uzrokovati značajna odstupanja atomske težine od zadane vrijednosti.
• ^4 Izotopski sastav varira u zemaljskom materijalu tako da se ne može dati preciznija atotska težina.
• ^5 Atomska težina komercijalnog litija može varirati između 6,939 i 6,996 — analiza specifičnog materijala je neophodna da bi se odredila točna vrijednost.
• ^6 Ovaj element ne otvrdnjava pri tlaku od jedne atmosfere. Gornja vrijednost, 0,95 K, je temperatura na kojoj se helij skrućuje pri tlaku od 25 atmosfera.
• ^7 Ovaj element sublimira pri tlaku od jedne atmosfere
• ^8 Transuranski elementi 99 i viši ne pojavljuju se u prirodi, ali neki od njih nastaju umjetno.
• ^9 Dana vrijednost je konvencionalna atomska težina kojom se može trgovati. Stvarna vrijednost može se razlikovati ovisno o izotopskom sastavu uzorka. Od 2009. IUPAC daje standardne vrijednosti atomskih težina za ove elemente koristeći intervalnu notaciju. Odgovarajuće standardne atomske težine su:
  • Vodik: [1,00784, 1,00811]
  • Litij: [6.938, 6.997]
  • Bor: [10.806, 10.821]
  • Ugljik: [12.0096, 12.0116]
  • Dušik: [14.00643, 14.00728]
  • Kisik: [15.99903, 15.99977]
  • Magnezij: [24.304, 24.307]
  • Silicij: [28.084, 28.086]
  • Sumpor: [32.059, 32.076]
  • Klor: [35.446, 35.457]
  • Brom: [79.901, 79.907]
  • Talij: [204.382, 204.385]
• ^10 Elektronegativnost na Paulingovoj ljestvici. Standardni simbol: χ
• ^11 Vrijednost nije precizno izmjerena, obično zato što element ima kratko poluvrijeme eliminacije; vrijednost navedena u zagradama je predviđanje.
• ^12 S rasponima pogrešaka: 357⁺¹¹²
  ₋₁₀₈ K.
• ^13 Ova predviđena vrijednost odnosi se na tekući ununoktij, a ne za plinoviti ununoktij.

Izvori

1. Royal Society of Chemistry – Visual Element Periodic Table Preuzeto 10. lipnja 2023.
2. Holman, Lawrence and Barr

Literatura

• Wieser, Michael E.; Holden, Norman. 2013. Atomic weights of the elements 2011 (IUPAC Technical Report). Pure Appl. Chem. IUPAC. 85 (5): 1047–1078. doi:10.1351/PAC-REP-13-03-02
• Sonzogni, Alejandro. Interactive Chart of Nuclides. Brookhaven National Laboratory. National Nuclear Data Center.