Tehnecij

Tehnecij je kemijski element atomskog (rednog) broja 43 i atomske mase 98,906^[1]. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Tc.

tehnecij
[Kr] 4d55s2[1] 43 Tc Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Element Simbol Atomski broj	tehnecij Tc 43
Kemijska skupina	prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok	7, 5, d
Izgled	sjajno siva krutina
Gustoća1	11000 kg/m3
Tvrdoća	?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	24,27 J mol–1 K–1
Talište	2157 °C
Vrelište3	4265 °C
Toplina taljenja	33,29 kJ mol-1
Toplina isparavanja	585,2 kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	98,906[1]
Elektronska konfiguracija	[Kr] 4d55s2[1]

Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal. Jedan je od dva elementa kojima su svi izotopi radioaktivni, a da ima atomski broj manji od olova (drugi je prometij). Gotovo sav tehnecij nastaje umjetno, a u prirodi se mogu naći tek minutne količine koje nastaju spontanim raspadom u uranijevim ili uhvatom neutrona u molibdenovim rudama. Kemijska svojstva ovog srebrnosivog, kristalnog tranzicijskog metala su sredina među renijevim i manganovim. 1937. tehnecij (točnije tehnecij-97) postao je prvim proizvedenim pretežno umjetnim elementom što je bilo rezultat rada Emilia Gine Segre'a i Carla Perrier'a. Njegovo ime dolazi od grčke riječi τεχνητός, što znači "umjetan".

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev predvidio je mnoga svojstva elementa 43 i nazvao ga je ekamangan (vidi Mendeljejevovi predviđeni elementi).

Nuklearni izomer tehnecij-99m emitira gama-čestice i koristi se u nuklearnoj medicini za razne dijagnostičke testove.

Logotip Wječnika

Wječnik ima rječničku natuknicu Tehnecij