Pad bespilotne letjelice u Zagrebu 2022.
pad vojnog drona u Zagrebu From Wikipedia, the free encyclopedia
Dana 10. ožujka 2022. u 23:01 po srednjoeuropskomu vremenu, neidentificirana izviđačka bespilotna letjelica (UAV, eng. unmanned aerial vehicle), Tupoljev Tu-141, sovjetske proizvodnje srušila se u Zagrebu, glavnomu gradu Hrvatske.
 | |
| Vrijeme i lokacija |  Trešnjevka – jug, Zagreb10. ožujka 2022. u 23:01 (SEV) |
Tupoljev Tu-141, bespilotna letjelica (UAV) sovjetske proizvodnje prvotno je stvorena kasnih 1970-ih godina.[1] Teška je gotovo šest tona, a lansira se s kamiona s kojeg joj se također programira i putanja leta.[2] Analitičari opisuju da se nakon lansiranja Tu-141 ponaša više kao moderna krstareća raketa nego kao tradicionalni UAV. Kad se let završi, letjelica se spušta na pomoću padobrana kako bi se mogla ponovno upotrijebiti.[2] Domet zrakoplova je 1000 km.[3]
Bespilotna letjelica ušla je u rumunjski zračni prostor oko 23:23 (EET), gdje su ga promatrale Rumunjske zračne snage. Kroz rumunjski zračni prostor letjela je 3 minute.[4] Potom je nastavila letjeti kroz mađarski zračni prostor sljedećih 40 minuta, gdje ju je promatralo i Mađarsko ratno zrakoplovstvo.[5] Naposljetku ušla je u hrvatski zračni prostor leteći brzinom od 700 km/h na nadmorskoj visini od 1300 metara,[6] gdje ju je primijetio hrvatski vojni radar.[7] Nakon sedam minuta provedenih u hrvatskom zračnom prostoru, srušio se u naselju Horvati u Zagrebu, oko 50 m udaljeno od Studentskoga doma Stjepan Radić. Udar bespilotne letjelice oborio je jednog čovjeka s bicikla i oštetio 40 automobila parkiranih u blizini.[8] Udar je također probudio i uznemirio studente u domu.[9]
Hrvatska civilna i vojna policija brzo je označila opseg nesreće. Sljedećega jutra, američki analitičar Tyler Rogoway identificirao je letjelicu i izjavljuje kako se najvjerojatnije radio o Tupoljevu Tu-141 iz sovjetskoga razdoblja,[10] što je također potkrijepljeno ćiriličnim natpisima i oznakama crvene zvijezde pronađene na razbacanim krhotinama u blizini mjesta udara. Na obližnjim stablima visjelo je i nekoliko padobrana.[11] Tijekom 12. ožujka, Hrvatska je vojska nastavila s iskopavanjem preostaloga većega dijela ruševina, koji je bio zabijen u zemlju.[12] Krhotine su odvezene na tajno mjesto.[13] Istoga dana, načelnika Glavnog stožera Hrvatske kopnene vojske brigadir Vlado Kovačević izjavljuje kako je pronađena crna kutija iz letjelice, te kako neki fragmenti upućuju na mogućnost da je u zrakoplovu bio i eksplozivni uređaj.[14]
U Hrvatskoj
Spor ili nepostojeć odgovor službi protuzračne obrane izazvao je zabrinutost hrvatske javnosti,[15][16] a neki su incident uspoređivali s letom Mathiasa Rusta na Crveni trg 1987.[17]
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nesreću je opisao »ozbiljnim incidentom« i dodao »da u takvim situacijama ovisimo o zapadnim saveznicama [...] dok je tu očito bilo neuspjeha«.[18]
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je 12. ožujka da je »[to] čista i jasna prijetnja i tu se moralo reagirati i u NATO-u i u EU. Ovakvu situaciju ne možemo tolerirati niti bi se ona smjela dogoditi. Ovo je moglo pasti na nuklearnu elektranu u Mađarskoj.« Također je izjavio da je o situaciji napisao pismo glavnomu tajniku NATO-a.[8]
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević održao je novinarsku konferenciju na kojoj je izjavio da nema stradalih, ali ima materijalne štete.[19] Dana 12. ožujka 2022. Tomašević je kritizirao određene neimenovane strane medijske izvore zbog navodnoga lažnoga predstavljanja mjesta nesreće. Izjavio je: »Moram priznati da mi dosta smetaju informacije u stranim medijima u kojima čitam da se tako velika vojna letjelica srušila u predgrađu Zagreba ili da se srušila pored Zagreba. Ne, nije se srušila pored Zagreba, srušila se usred Zagreba, u gusto naseljenom području, i nije se srušila ni u kakvom predgrađu. To je nešto što se nikako ne bi smjelo događati i tu institucije trebaju dati odgovor kako se to uopće dogodilo i kako da se više nikad ne ponovi.«[20][21][22]
Pilot Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva, Ivan Selak, kritizirao je sporu reakciju Zapovjednoga centra NATO-a u Torrejonu u Španjolskoj.[23]
Jutarnji list izvijestio je 12. ožujka 2022. da bi Hrvatska mogla zatražiti od Sjedinjenih Američkih Država instaliranje njihovog raketnog sustava Patriot u zemlji.[24]
Inozemni
Savjetnik ukrajinskog ministra obrane Markijan Lubkviskyi u izjavi hrvatskim medijima opovrgnuo je pripadnost bespilotne letjelice Ukrajini.[25] U naknadnom odgovoru na pisanje ruske novinske agencije TASS, Državna služba za specijalne komunikacije Ukrajine također je ustvrdila kako dotični UAV posjeduju i ruske i ukrajinske oružane snage. Međutim, prema njima, ukrajinske inačice bespilotnih letjelica Tu-141 označene su ukrajinskim grbom, dok ruske inačice imaju oznaku crvene zvijezde.[26]
Rusko veleposlanstvo u Zagrebu također je zanijekalo vlasništvo nad srušenom letjelicom, rekavši da je »dron proizveden na području Ukrajine« te da ruske oružane snage takve bespilotne letjelice nisu koristile još od 1991. godine.[27]
Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó izjavio je da se mađarska vlada uključila u istragu o UAV-u.[28]
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
