Ukrajina i Rusija su u neprijateljskim odnosima još od 2014. godine kada se dogodila ruska okupacija ukrajinskog poluotoka Krima. U veljači 2022. godine između ovih država izbio je oružani sukob nakon što je Ruska Federacija izvršila invaziju na Ukrajinu. Ovaj članak bavi se odjecima rusko-ukrajinskog sukoba među Hrvatima i u Hrvatskoj.
Hrvatska politička scena u pogledu ruske invazije na Ukrajinu bila je podijeljena. Vlada Republike Hrvatske predvođena premijerom Andrejom Plenkovićem pružala je snažnu podršku Ukrajini, što je Plenković nekoliko puta u svojim izjavama naglašavao.[1][2][3][4][5] Tijekom svibnja 2022. godine, Plenković je posjetio ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Kijevu.[3] Stavove podrške Ukrajini iznio je i saborski zastupnik Domagoj Hajduković koji je 25. svibnja 2022. prosvjedovao pred ruskim veleposlanstvom u Zagrebu.[6] Dana 25. veljače 2022., Hrvatski sabor sa 133 glasa za i jednim suzdržanim usvojio je Deklaraciju o Ukrajini kojom se: "najoštrije osuđuje ničim izazvana agresija Rusije na [...] suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost [Ukrajine]".[7] Jedina zastupnica koja je bila suzdržana prilikom glasanja bila je Katarina Peović iz Radničke fronte, tvrdeći da spomenuta deklaracija "militarizira hrvatsko društvo".[8]
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović iznosio je (prema zaključcima novinara koji prate politiku i drugih analitičara) uglavnom stavove naklonjene Rusima,[9][10][11][12][13] iako je on sam za sebe govorio da je "niti ukrajinski neprijatelj, niti ruski prijatelj".[14] Štoviše, Milanović je zbog svojih izjava bio i pohvaljivan u ruskim medijima,[15] dok je istovremeno završio na crnoj listi ukrajinske ekstremističke stranice Mirotvorec.[14] Nadalje, Milanović je uspio je isprovocirati bijesnu reakciju i ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je na razgovor zbog Milanovićevih izjava zvalo hrvatsku veleposlanicu u Kijevu.[16] Premijer Plenković se zbog Milanovićevih izjava ispričavao Ukrajincima.[4]
Stavove bliske ruskom tumačenju rata u Ukrajini iznio je umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo:[17] ustvrdivši da je rat u Ukrajini sukob: "Krista i Antikrista" pri čemu je Zapad Antikrist, zbog čega će po Domazetu "Putin pobijediti". Lošo je u istom nastupu tvrdio da je "ukrajinski jezik narječje ruskog", te da "Kijev nikada nije bio ukrajinski".[18] Proruske stavove tijekom invazije zadržali su i članovi nekadašnjeg Živog zida. Ivan Vilibor Sinčić se bunio protiv odluke Vlade da država ukrajinskim izbjeglicama daje novčanu pomoć od 3500 Kuna.[19] Proruske stavove iznosio je Branimir Bunjac preko društvenih mreža.[20] Jedan od glavnih podržavatelja ruske agresije na Ukrajinu bio je bivši saborski zastupnik Ivan Pernar, koji je preko svog Telegram kanala širio rusku propagandu.[21][22]
Diplomatske reakcije iz Moskve
- Dana 16. ožujka 2022. godine, Jurij Pilipson, dužnosnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova zadužen za jugoistočnu Europu kritizirao je Hrvatsku i Sloveniju zbog slanja oružja Ukrajini, koju je prozvao "kijevskim režimom".[23]
- Nakon što je Hrvatska 11. travnja 2022. godine protjerala 18 ruskih diplomata i 6 članova administrativno-tehničkog osobnja, Rusija je odgovorila protjerivanjem 5 diplomata iz hrvatskog veleposlanstva u Moskvi.[24]
- Dana 25 travnja 2022. godine, glasnogovornica Kremlja Marija Zaharova obrušila se na Hrvatsku nakon što je Hrvatska odbila dopustiti ruskim diplomatima da zrakoplovima napuste Hrvatsku, riječima da Hrvatska: "sustavno, s upornošću [...] razvija antirusku liniju, uporno i sustavno uništavajući bilateralne odnose, doslovce se spuštajući na razinu spletkarenja".[25]
- Dana 22. srpnja 2022. godine, iz Kremlja su objavili da je Republika Hrvatska dodana na "Popis neprijateljskih zemalja Rusije", zajedno s još Grčkom, Danskom, Slovačkom i Slovenijom.[26]
Nakon ilegalnih ruskih referenduma i aneksije četiri ukrajinske oblasti pod djelomičnom kontrolom ruskih snaga, ruski veleposlanik u Hrvatskoj Andrej Nesterenko je pozvan u MVEP RH u Zagrebu, gdje mu je u ime RH izrečen prosvjed zbog ilegalne aneksije, ruskih prijetnji nuklearnim oružjem, te zatraženo poništenje aneksije i povlačenje ruskih vojnih snaga i opreme s cjelokupnog teritorija Ukrajine.[27]
Prema anketi koju je početkom ožujka 2022. godine za RTL televiziju provela agencija Promocija Plus, 58,1% hrvatskih građana smatra da je za Invaziju Rusije na Ukrajinu kriva Rusija i njen predsjednik Putin.[28] Da su za rat podjednako krivi Rusija i Sjedinjene Američke Države smatra 26,3% građana Hrvatske.[28] Pet zarez osam posto građana smatra da su za rat krive Sjedinjene Američke Države.[28] Ostatak građana RH (8,8%) smatra da su za rat krivi Ukrajina, SAD, NATO i EU u nekoj od kombinacija.[28] Slične rezultate dala je i anketa provedena 15. ožujka 2022.[29]
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, u hrvatskim gradovima održani su prosvjedi podrške Ukrajini. Dana 5. ožujka skup podrške Ukrajini je održan u Zagrebu. Na skupu je prema pisanju Jutarnjeg lista prisustvovalo nekoliko tisuća Zagrepčana. Među okupljenima na prosvjedu od istaknutijih lica, bili su: Radovan Fuchs, Ivan Zvonimir Čičak, Tonino Picula i francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssière.[30] Sličan prosvjed podrške Ukrajini održan je i u Splitu, na kojem su sudjelovali splitski gradonačelnik Ivica Puljak i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.[31] Od ostalih hrvatskih gradova, skupovi podrške Ukrajini održani su i u Vukovaru[32] te Slavonskom Brodu.[33] U Slavonskom Brodu neka se građanka sukobila s građanima koji su prosvjedovali vičući: "Što ima Brod od Ukrajine?", prije no što ju je odvela policija.[34] Prosvjed podrške Ukrajini održan je i pred Filozofskim fakultetom u Zagrebu, dana 5. travnja 2022.[35]
Prilikom bitke za Mariupolj, Rusi su zarobili hrvatskog državljanina Vjekoslava Prebega, koji je prema svojim riječima bio pripadnik ukrajinskih Marinaca.[36] Prebeg je zajedno s državljanima Velike Britanije, Švedske završio na separatističkom sudu, koji im je sudio pod optužbama da su strani plaćenici.[37] Dana 21. rujna 2022. godine, objavljena je vijest da su Rusi posredstvom Saudijske Arabije oslobodili Prebega zajedno s još drugim zarobljenim američkim, britanskim, švedskim i marokanskim državljanima.[38] Tijekom lipnja 2022. godne, u Hrvatsku se vratio hrvatski državljanin koji je teško ranjen u Harkivskoj oblasti nakon što se borio kao dragovoljac na ukrajinskoj strani.[39][40]
Dana 16. rujna 2022. godine, objavljena je vijest da je 29-godišnji hrvatski humanitarac Andro Fabijanić poginuo u Ukrajini od posljedica eksplozije protutenkovske mine.[41] Hrvatski mediji objavili su da je do 21. lipnja 2022. godine Republika Hrvatska primila 20 005 ukrajinskih izbjeglica.[42]
Više od 400 Ukrajinaca prošlo je besplatni tečaj hrvatskoga jezika u organizaciji Caritasa Riječke nadbiskupije i predavača s Filozofskoga fakulteta u Rijeci i Rijećke kroatističke škole.[43]
Dana 10 ožujka 2022. na glavni grad Hrvatske, srušila se bespilotna letjelica nepoznatog porijekla, koja je najvjerojatnije doletjela iz Ukrajine.[45] Početkom ožujka 2022., hrvatski mediji objavili su da Hrvatska šalje vojnu pomoć Ukrajini vrijednu 16,5 milijuna Eura.[46] Poslano naoružanje navodno je dostatno za opremiti četiri brigade i odnosi se na zaštitnu opremu i lako pješačko naoružanje.[46][47] Dana 4. ožujka 2022. hrvatski vojni ataše u Moskvi, Željko Akrap, pozvan je u Ministarstvo obrane Ruske Federacije ,u Moskvi, gdje su mu Rusi pokušali uručiti protestnu notu. Rusi su u noti optužili hrvatskog državljanina Denisa Šelera da je: "doveo 200 plaćenika iz Hrvatske kako bi se borili u Ukrajini" na strani Ukrajinaca. Akrap je notu odbio primiti.[48][49] Šeler se isti dan javio iz Zagreba i demantirao ruske optužbe, kazavši da to: " pokazuje da su Rusi očajni".[50]
Dana 15. kolovoza 2022. godine portal Shepard media objavio je da je Hrvatska donirala Ukrajini najmanje 15 tegljenih topova M-46, kalibra 130 mm.[51][52] Nove vijesti o spomenutim topovima pojavile su se 20. rujna 2022., kada su na Twitteru osvanule njihove fotografije na paljbenim položajima u Donjeckoj oblasti, zajedno s hrvatskim streljivom.[53]
Zbog sankcija koje su nametnute Ruskoj Federaciji, u Hrvatskoj je poslovanje prekinuo ruski Sberbank. Njega je preuzela Hrvatska poštanska banka i rebrandirala ga u Novu hrvatsku banku.[54][55] Zbog invazije na Ukrajinu, Hrvatska je bila suočena s nizom poskupljenja.[56] Prema pisanju Poslovnog dnevnika, u ožujku 2022. godine, cijene hrane u Hrvatskoj bile su najviše u zadnjih 30 godina.[57] Početkom listopada 2022. godine, u skladu s odlukama Europske unije, Hrvatska je prekinula opskrbu ruskom naftom preko JANAF-a, za Srbiju. Iako je odluka donesena na razini Europske unije Vučićev režim u Beogradu, optužio je Hrvatsku za prekid, nakon čega su ljudi i mediji bliski njemu idućih nekoliko dana vrijeđali Hrvatsku i hrvatske institucije etiketirajući ih kao ustaše.[58][59][60]
Hrvatske željeznice su odmah po izbijanju rata omogućile besplatan prijevoz ukrajinskih državljana u unutarnjem željezničkom prometu u Hrvatskoj.[61] Grad Zagreb financirao je ljetovanja ukrajinskoj djeci.[62]
Pjesma Mama ŠČ! sastava Let 3 koja je predstavljala Hrvatsku na izboru za pjesmu Eurovizije 2023. antiratna je pjesma za koju se smatra da kritizira rusku invaziju na Ukrajinu.[63]
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
