Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar). U ta tri sela Hrvati su većina. Ima oko 2000 govornika moliškog hrvatskog. Prije su živjeli i u selima Taveli (Tavenna), Ripadi (Mafalda), Palati,[1] San Biase, a u Palati i danas stoji natpis na crkvi o graditeljima koji su došli iz Dalmacije, te u Čiritu (Ceritellu), u kojem su do 17. stoljeća zajedno živjeli Albanci i Hrvati (kasnije su se Albanci preselili u Montecilfone, a Hrvati u Kruč Živuvodu).
| Moliški Hrvati |
|---|
| Ukupno pripadnika |
| oko 6000 |
| Značajna područja naseljavanja |
 Italija |
| Jezik |
| hrvatski |
| Vjera |
| rimokatolici |
Ta tri sela bile su naseobine hrvatskih izbjeglica (pred turskim osvajanjem), a pojavili su se na južnom dijelu jadranske Italije (od Marke do Apulije) u 15. stoljeću.[2] O seobama tih Hrvata na talijanske obale posvjedočio je hrvatski književnik Petar Hektorović.[3]
Također, diljem ostatka Italije živi još oko 1000 Hrvata koji su podrijetlom iz Molisea.
Podrobniji članak o temi: Govori moliških HrvataMoliški Hrvati sebe smatraju podjednako i Hrvatima i Talijanima. Govore oba jezika, moliški hrvatski i talijanski. Milena Lalli, pjesnikinja čiji su roditelji Rimljani, studirala je slavistiku 70-ih godina sa željom zamjene talijanizama u moliškome govoru.
Moliški Hrvati su rimokatolici. Tradicija govori da su se smjestili iz one bane mora (s one strane mora) u 15. stoljeću, i od tada se broj Hrvata u Moliseu povećava. Legenda kaže da su u Molise došli jednoga svibanjskoga petka sa sobom noseći samo kip svete Lucije. Budući da se ne zna kojega nadnevka su točno došli, Hrvati u Moliseu svakoga svibanjskog petka održavaju procesije u čast sv. Luciji, a posebno se slavi zadnji petak u Mundimitru.
Znanstvenici daju nekoliko pretpostavki o mjestu podrijetla Moliških Hrvata:
- Prije 500 godina, njihovi su pretci u Molise došli s doline rijeke Neretve, koja je danas većim dijelom u Hercegovini i manjim dijelom u Dalmaciji;
- Početkom 16. stoljeća Hrvati iz Dalmacije oko rijeke Neretve su došli u Molise (Reissmüller);
- Moliški Hrvati došli su negdje iz okolice grada Zadra (Aranza);
- Moliški Hrvati podrijetlom su sa štokavsko-morlačkog područja Istre (Badurina);
- Moliški Hrvati došli su iz Zadra i Šibenika (kopneni dio) (Hraste);
- Moliški Hrvati došli su s prostora Zabiokovlja (kod planine Biokovo) između gradova Imotskoga, Zagvozda i Makarske (Muljačić).
- Rocco Giorgetta[4]
- Gianluca Miletti[4]
- Antonio Sammartino[4]
- Gabriele Blascetta[5]
- Mario Romagnoli[5]
- Giuseppe Cicanese[6]
- Giovanni De Rubertis[6]
- Angelo Genova[6]
- Enrico Giorgetta[6]
- Mario Giorgetta[6]
- Leopoldo Lalli[6]
- Milena Lalli[6]
- Emilio Ambrogio Paterno[6]
- Lucio Piccoli[6]
- Pasquale Piccoli[6]
- Gabriele Romagnoli[6]
2009. su godine osnovali športsko društvo Jizola Kroata do Moliza (Hrvatski otok)/Isola Croata del Molise.[7][8] Sjedište mu je u Kruču, a okuplja mlade nogometaše iz svih triju sela u Molizu gdje žive Hrvati.[9] Već 2010. su sudjelovali na Hrvatskim svjetskim igrama.[10]
- Aranza, Josip: „Woher die südslavischen Colonien in Süditalien?”, Archiv für slavische Philologie, sv. XIV, str. 78. – 82., Berlin, 1892.
- Barone, Cahrles: „La parlata croata di Acquaviva Collecroce”. Studio fonetico e fonologico, Firenze, Leo 5. Olschki Editore, MCMXCV, str. 206 (Accademia toscana di scienze e lettere »La Colombaria«. Studi CXLVI).
- Žanić, Ivo: „Nemojte zabit naš lipi jezik!”, Nedjeljna Dalmacija, Split, 18. ožujka 1984.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
