David Cronenberg

kanadski filmski redatelj i scenarist From Wikipedia, the free encyclopedia

David Cronenberg

David Paul Cronenberg (Toronto, Ontario, 15. ožujka 1943.) kanadski je filmski redatelj, scenarist, glumac i producent. Jedan je od glavnih začetnika žanra tjelesnog horora (eng. body horror), žanra koji istražuje ljudske strahove od tjelesnih transformacija i infekcija. U svojim filmovima obično psihološki aspekt povezuje s fizičkim. Prvu polovica karijere obilježili su mu horori i znanstvena fantastika, dok je u drugoj fazi svoj rad proširio izvan tih žanrova. Slovi za najprovokativnijeg narativnog redatelja engleskog govornog područja.[1]

Kratke činjenice Rodno ime, Rođenje ...
David Cronenberg
Thumb
Cronenberg 2012.
Rodno imeDavid Paul Cronenberg
Rođenje15. ožujka 1943.
Toronto, Ontario, Kanada
Zanimanjeredatelj, scenarist, producent, glumac
Godine rada1966. -
WWW
Ostale nagrade
Filmski festival u Cannesu
Nagrada žirija
1996. Sudar
Nagrada za životno djelo
2006.
Berlinski filmski festival
Nagrada za istaknuto umjetničko ostvarenje
1999. eXistenZ

portal o životopisimaportal o filmu
Zatvori

Životopis

Rani život

David Cronenberg rođen je u Torontu, gdje i danas živi. Sin je pijanistice Esther Sumberg i književnika i urednika Miltona Cronenberga.[2] Počeo je pisati još kao dijete. Gorljiv interes za znanost doveo ga je do studija prirodnih znanosti na Sveučilištu u Torontu, ali se tijekom prve godine prebacio na engleski jezik i književnost. Fasciniran filmom Winter Kept Us Warm (1966.), kolege studenta Davida Sectera, razvija interes za film i radi dva 16 mm filma (Transfer i From the Drain). Nakon što je godinu dana putovao Europom, vraća se u Kanadu 1967. i diplomira kao jedan od najboljih u generaciji.[3]

Karijera

U svojim prvim dugometražnim filmovima Stereo (1969.) i Zločini budućnosti (1970.) obrađuje omiljene teme: seksualnost, eksperimenti nad ljudskim tijelima, medicina i psihoanaliza.

Ranih 70-ih 20. stoljeća producirao je brojne televizijske filmove. Vratio se režiranju s filmom Trnci (1975.). Ovaj film i sljedeća dva, Bjesnoća (1977.) i Mladunci (1979.) mješavina su horora i znanstvene fantastike i donose Cronenbergu status kultnog redatelja. 1981. godine ostvaruje prvi veliki komercijalni uspjeh s filmom Skeneri. Dvije godine kasnije režira Videodrom (1983.), film o moći medija s Jamesom Woodsom u naslovnoj u ulozi. Usporedo s Videodromom radi na ekranizaciji istoimenog romana Stephena Kinga Zona Smrti (1983.) s Christopherom Walkenom. Međunarodno priznanje dobit će filmom Muha (1986.), obradom istoimenog filma Kurta Neumanna iz 1958.

U svojim kasnijim filmovima napušta žanr horora i znanstvene fantastike, a da pritom zadržava vlastiti stil. Smrtonosni blizanci (1988.) bavi se odnosom između dva brata koja glumi Jeremy Irons. Cronenberg navodi Williama S. Burroughsa i Vladimira Nabokova kao osobne utjecaje.[4] Godine 1991. ekranizirao je slavni Burroughsov roman Goli ručak koji je smatran neprilagodljivim filmskom mediju.

1996., David Cronenberg obrađuje drugog kultnog pisca, J. G. Ballarda, i režira Sudar, film o seksualnoj fascinaciji prometnim nesrećama. Film je dobio posebnu nagradu žirija na Filmskom festival u Cannesu. Fasciniran odnosom čovjeka i tehnologije, 1999. radi eXistenZ s Judom Lawom, u kojem istražuje granice između stvarnog svijeta i virtualne stvarnosti. U Pauku (2003.) bavi se umom shizofreničara kojeg glumi Ralph Fiennes.

Povijest nasilja (2005.) adaptacija je istoimenog stripa s Viggom Mortensenom u glavnoj ulozi. Ruska obećanja (2007.) je film o ruskoj mafiji u Londonu te je prvi Cronenbergov projekt u cijelosti napravljen izvan Kanade. Opasna metoda (2011.) filmska je verzija predstave The Talking Cure Christophera Hamptona, a govori o suparništvu između psihoanalitičara Carla Gustava Junga i Sigmunda Freuda.[5][6]

Njegov film Cosmopolis (2012.) konkurirao je za Zlatnu palmu na Filmskom festival u Cannesu.[7][8]

Filmografija

Redatelj

  • Stereo (1969.)
  • Zločini budućnosti (1970.)
  • Trnci (1975.)
  • Bjesnoća (1977.)
  • Fast Company (1979.)
  • Mladunci (1979.)
  • Skeneri (1981.)
  • Videodrom (1983.)
  • Zona smrti (1983.)
  • Muha (1986.)
  • Smrtonosni blizanci (1988.)
  • Goli ručak (1991.)
  • M. Butterfly (1993.)
  • Sudar (1996.)
  • eXistenZ (1999.)
  • Pauk (2002.)
  • Povijest nasilja (2005.)
  • Ruska obećanja (2007.)
  • Opasna metoda (2011.)
  • Cosmopolis (2012.)
  • Karta do zvijezda (2014.)
  • Zločini budućnosti (2022.)

Glumac

  • Besana noć (1985.)
  • Muha (1986., cameo)
  • Noćna vrsta (1990.)
  • Žena za koju se umire (1995., cameo)
  • Blood and Donuts (1995.)
  • The Stupids (1996., cameo)
  • Ekstremne mjere (1996., cameo)
  • Last Night (1998.)
  • Ubojica sudnjeg dana (1999.)
  • Petak 13: Jason X (2002.)
  • Alias (TV) (2003.)
  • Barneyeva verzija (2010., cameo)

Izvori

Literatura

Vanjske poveznice

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.