znanost o sprječavanju, otkrivanju i liječenju bolesti From Wikipedia, the free encyclopedia
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi. U širem smislu ona se bavi svim živim bićima. U užem smislu je predmet medicinskih istraživanja čovjek pa govorimo o humanoj medicini, no razlikujemo i veterinarsku medicinu (životinje) i fitopatologiju (biljke).
| Medicina (temeljne i kliničke medicinske znanosti) | |
 Alegorijski prikaz medicine, rad Roberta Frangeša Mihanovića u Hrvatskom institutu za povijest. | |
| Znanstveno područje | Biomedicina i zdravstvo |
|---|---|
| Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj | |
Podrobniji članak o temi: Povijest medicineMedicina obuhvaća:
Zadaci suvremene medicine su:
Iako je postizanje tih ciljeva povezano, ipak možemo napraviti načelnu podjelu na kurativnu i preventivnu medicinu.
Medicina se može podijeliti i na teorijsku i praktičnu, ili na specijalnosti (struke). Teorijske struke su anatomija, fiziologija, farmakologija itd. Praktične struke se bave ili bolestima pojedinih dijelova tijela (oftalmologija, urologija, otorinolaringologija), ili određenim vrstama pacijenata (pedijatrija, ginekologija), vrstama bolesti (onkologija, infektologija), ili vrstama terapijskih postupaka (kirurgija).
Dio praktične medicine koji se vrši uz neposrednu prisutnost pacijenta naziva se klinička medicina (grč. kline - postelja). Njene su glavne grane: dijagnostika (prepoznavanje), terapija (liječenje) i prognostika (predviđanje daljenjeg razvoja bolesti).
Socijalna medicina se bavi zdravstvenim problemima grupe, odnosom pojedinca i grupe, utjecaju društvenih faktora na bolest i pristupačnošću medicinskih spoznaja te nastoji odstraniti štetne oblike društvenog života.
Sustav medicinskih spoznaja koji se uči na visokim školama, prvenstveno Europe i Amerike, naziva se službena medicina (znanstvena ili školska). Ona je, barem u svojim bitnim dijelovima, univerzalna i međunarodna.
U Hrvatskoj medicina je podijeljena na temeljne medicinske znanosti (anatomija, citologija, histologija, embriologija, farmakologija, fiziologija čovjeka, genetika, genomika i proteomika čovjeka, imunologija, povijest medicine i biomedicinskih znanosti, neuroznanost i medicinska biokemija) i kliničke medicinske znanosti (anesteziologija i reanimatologija, dermatovenerologija, fizikalna medicina i rehabilitacija, gerijatrija, ginekologija i opstetricija, hitna medicina, infektologija, intenzivna medicina, interna medicina, kirurgija, klinička biokemija, klinička citologija, klinička farmakologija s toksikologijom, klinička imunologija, medicinska etika, medicinska mikrobiologija, nuklearna medicina, oftalmologija, onkologija, ortopedija, otorinolaringologija, patofiziologija, patologija, pedijatrija, radiologija, radioterapija i onkologija, sudska medicina, urologija, psihijatrija, neurologija i sestrinstvo).
Studij medicine u Hrvatskoj se izvodi na više fakulteta, a djeluju i strukovne organizacije poput Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog katoličkog liječničkog društva. Utemeljena je također i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske koja okuplja stručnjake i znanstvenike medicinske struke.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
