Otočić Sveta Marija nalazi se u južnom dijelu mljetskog Velikog jezera. Njegova veličina je 120 m x 200 m. Na njemu su pronađeni ostaci rimske građevine, ali je daleko najpoznatiji po benediktinskom samostanu Sv. Marije iz 12. stoljeća.
| Sveta Marija | |
|---|---|
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 42°46′08″N 17°21′36″E |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država | |
| Otočje | Mljet |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 0,017 km2[1] |
| Duljina obale | 0,48 km[1] |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika | nenaseljen |
  Sveta Marija Sveta Marija na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije  | |
Dolazak benediktinaca iz Apulije je izazvao nezadovoljstvo kod domaćih benediktinaca (benediktinski samostan na Lokrumu je izgrađen 1203. godine) pa je pravo na otok talijanskim benediktincima dao i zahumski župan Desin (u nekim izvorima zahumski knez Desa). Benediktinci su najprije na otočiću izgradili samostan, a zatim (krajem 12. stoljeća) i crkvu. Romanički je samostan više puta pregrađivan. Današnja je zgrada dvokatna renesansna građevina koju s dviju strana omeđuje dvorište, a glavni trakt, prema dvorištu, ima arkadni hodnik. Na jugoistočnom je uglu izgrađena obrambena kula, pa sve građevine, uključujući i crkvu čine obrambenu cjelinu. Samostan je napušten 1869. godine i za taj se događaj veže legenda da su benediktinci prokleli stanovništvo otoka tako da su sve radili obrnutim redoslijedom. U molitvenu su procesiju išli u smjeru obrnuto od kazaljke na satu, a svijeće kad bi upalili, okrenuli bi ih naopako. U samostanu su kao redovnici boravili mnogi poznati znanstvenici i umjetnici. Najpoznatiji stanovnici mljetskog samostana bili su dubrovački pjesnici Mavro Vetranović i Ignjat Đurđević te jedan od najpoznatijih bizantologa svog vremena Anselmo Banduri. Crkva sv. Marije u sklopu samostana jednobrodna je romanička (apulijska) građevina podignuta po uzoru na onu koju su benediktinci imali u Monte Garganu. Crkva je pregrađena i proširena u 16. stoljeću i tada je na trijem postavljen grb Gundulića.
Galerija
Otočić svete Marije
Crkva sv. Ivana (15. st.)
Unutrašnjost crkvice
Unutrašnjost Crkve sv. Ivana
Benediktinski samostan
Spomenik blizu ulaza u Crkvu svete Marije
Izvori
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
