![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/32/Helichrysum_orientale_kz05.jpg/640px-Helichrysum_orientale_kz05.jpg&w=640&q=50)
Smilje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Smilje (smilj, smilika, lat. Helichrysum), veliki rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica, polugrmova i grmova iz porodice glavočika. Pripada mu preko 560 vrsta,[1] od kojih je najpoznatije sredozemno smilje ili uskolisno smilje, primorsko smilje (Helichrysum italicum) koje raste po sunčanim mediteranskim kamenjarima. Ova vrsta naraste 60 cm, ima uske listiće i žute cvjetove, a najpoznatija je po svojoj djelotvornosti protiv starenja kože.
Smilje | |
---|---|
![]() Helichrysum orientale, tipična vrsta | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Asterales |
Porodica: | Asteraceae |
Potporodica: | Asteroideae |
Tribus: | Gnaphalieae |
Podtribus: | Gnaphaliinae |
Rod: | Helichrysum Mill., 1754 |
Baze podataka | |
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/50/Helichrysum_arenarium_kz1.jpg/640px-Helichrysum_arenarium_kz1.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6b/Helichrysum_milfordiae.jpg/320px-Helichrysum_milfordiae.jpg)
Osim mediteranskog smilja u Hrvatskoj raste i priobalno smilje (H. litoreum); Stoichadesovo smilje (H. stoechas); pješčarsko smilje (Helichrysum arenarium), poznata i kao trava zlatnocvita ili zlatnocvita, koje također dobro podnosi visoke ljetne temperature krša i kamenitih terena, pa su ove vrste rasprostranjene po mediteranskim zemljama: Hrvatska, Italija, Francuska, Španjolska, Cipar, Maroko, Alžir;
Smilje nazivaju i „biljkom koja nikada ne vene“, a koja dugo i lijepo miriše.
Latinsko ime roda dolazi od grčkih riječi helios (sunce) i chryson (zlatan),[2] valjda po njegovim žutim cvjetovima.
Danas se biljka često uzgaja najviše zbog kvalitetnog ulja koje ima u sebi. Ulje se koristi u kozmetičkoj industriji i medicini.
Studenti studija diplomskog studija Biologije i kemije splitskog PMF-a i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta radeći na projektu Biokemija eteričnih ulja uočili preliminarnim istraživanjima da eterično ulje smilja izaziva smrt kancerogenih stanica dojke, zbog čega su 17. lipnja 2020. godine dobili rektorovu nagradu.[3]