Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
From Wikipedia, the free encyclopedia
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske. Prvo zasjedanje održano je u Otočcu i na Plitvičkim jezerima (13. – 14. lipnja 1943). ZAVNOH je formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela Narodnooslobodilačkoga pokreta, ali je de facto obavljao i funkciju najvišega organa vlasti Hrvatske. Za predsjednika je izabran Vladimir Nazor. Drugo zasjedanje održano je u Plaškom (12. – 15. listopada 1943.), donesen je proglas o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra, otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom. Na trećem zasjedanju u Topuskom (8. – 9. svibnja 1944.) ZAVNOH je proglašen vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom i najvišim organom državne vlasti demokratske Hrvatske, donesena je odluka o pristupanju Hrvatske u federativnu Jugoslaviju na temelju prava na samoodređenje. Dana 14. travnja 1945. izvršna funkcija ZAVNOH-a prenesena je na prvu narodnu vladu Hrvatske koju je sastavio Vladimir Bakarić. Na četvrtom zasjedanju u Zagrebu (24. – 25. srpnja 1945.) ZAVNOH je promijenio ime u Narodni sabor Hrvatske.[1] Odluke ZAVNOH-a imale su presudno i dalekosežno značenje u obrani hrvatske državnosti te su bile ustavno-pravni temelj suvremene Republike Hrvatske.[2]
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske | |
---|---|
Vrsta | |
Domovi | jednodomni |
Povijest | |
Osnovano | 13. lipnja 1943. |
Raspušteno | 25. srpnja 1945. |
Nasljednik | Narodni sabor Hrvatske |