Opsada Bihaća
From Wikipedia, the free encyclopedia
Okolica Bihaća bila je lokacija bitke tijekom rata u Bosni i Hercegovini. U njoj je sudjelovala Armija Republike Bosne i Hercegovine u Bihaću na jednoj strani i srpske snage na drugoj strani, koje su stavile to područje pod dvostruku opsadu – od vojske srpske Krajine (SVK) (na teritoriju Hrvatske pod kontrolom srpskih snaga) na sjeverozapadu do vojske Republike Srpske (na teritoriju BiH pod kontrolom srpskih snaga) na jugoistoku – kao i pobunjenih bošnjačkih snaga koje su stale na stranu vojske Republike Srpske (VRS)[7] u Autonomnoj pokrajini zapadnoj Bosni na sjeveru od 1993. godine.[8][9] Opsada Bihaća trajala je 3 godine, od ljeta 1992. do 4./5. kolovoza 1995., kada ju je prekinula vojna akcija Operacija Oluja u kojoj je Hrvatska vojska vratila područja RSK-a Hrvatskoj na sjeverozapadu.
Opsada Bihaća | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Rat u Bosni i Hercegovini | |||||||
-Karta bihaćke enklave (pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine), opkoljene Republikom Srpskom Krajinom (sjeverozapad) -Autonomnom pokrajinom zapadnom Bosnom (sjever) i Republikom Srpskom (jugoistok) | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Bosna i Hercegovina 1995 Hrvatska |
1992. JNA 1992. – 1995. Republika Srpska Republika Srpska Krajina 1993. – 1995. Autonomna pokrajina zapadna Bosna | ||||||
Zapovjednici | |||||||
Mirsad Sedić Hajro Osmanagić Atif Dudaković Tomislav Dreter Zvonimir Červenko |
Radovan Karadžić Ratko Mladić Milan Martić Fikret Abdić | ||||||
Jačina | |||||||
ARBiH 10.000[1]-20.000 vojnika[2] 1995. HV: 10.000 vojnika[3] |
VRS: 10.000 vojnika RSK: 3.000-5.000 vojnika[4] APZB: 4.000-5.000 vojnika[5] | ||||||
Gubitci | |||||||
Ukupno: 4.856 mrtvih civila i vojnika[6] |
Istraživačko dokumentacijski centar u Sarajevu je utvrdio da su općine koje su bile zahvaćene opsadom i borbama – Bihać, Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša – imale sveukupno 4.856 ubijenih ili nestalih osoba od 1991. do 1995. godine.[6]