![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/14/Logo_of_the_JNA.svg/langhr-640px-Logo_of_the_JNA.svg.png&w=640&q=50)
Jugoslavenska narodna armija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada. Službeno je ukinuta 20. svibnja 1992. godine.
Jugoslavenska narodna armija | |
---|---|
![]() ![]() | |
Utemeljena | 22. prosinca 1941. (kao armija partizanskog antifašističkog pokreta) 1. ožujka 1945. (kao službeno državno vojno tijelo Jugoslavije) |
Raspuštena | 20. svibnja 1992.
|
Grane | ![]() ![]() |
Vodstvo | |
Vrhovni zapovjednik | Josip Broz Tito (do 1980.) Predsjedništvo SFRJ (poslije Titove smrti) |
Savezni sekretar za narodnu obranu | Popis ministara obrane SFRJ |
Načelnik Generalštaba JNA | Popis načelnika GŠ JNA |
Povezani članci | |
Činovi | Činovi u oružanim snagama SFRJ |
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/5/59/Titogardapregled.jpg/320px-Titogardapregled.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/59/Hrvatski_povijesni_muzej_27012012_Domovinski_rat_28_JNA.jpg/320px-Hrvatski_povijesni_muzej_27012012_Domovinski_rat_28_JNA.jpg)
Partizanske snage pod kontrolom Komunističke partije Jugoslavije, NOVJ preimenovane su krajem II. svjetskog rata u Jugoslavensku armiju (JA); da bi 1951. godine nastavila ta vojska postojati kao Jugoslavenska narodna armija (JNA).
JA je branila suverenitet i teritorijalni integritet Jugoslavije; u završnim borbama protiv Nijemaca i njegovih snaga na kraju Drugog svjetskog rata – među kojima su bile i oružane snage NDH – uspostavila je kao dio pobjedničkih savezničkih snaga vlast nad cjelokupnim teritorijem ranije Kraljevine Jugoslavije, te nad dijelom etničkog hrvatskog i slovenskog teritorija koji je nakon Prvog svjetskog rata bio pripao Italiji; ti su teritoriji danas dijelovi Hrvatske i Slovenije. U postupku uspostavljanja kontrole nad teritorijem Jugoslavije počinile su snage JA cijeli niz ratnih zločina protiv civila i zarobljenih neprijateljskih vojnika – od pokolja na otoku Daksi kod Dubrovnika u listopadu 1944. do zločina na Bleiburgu i Križnom putu 1945.
Početkom 1990-ih godina je JNA – čiji je zapovjedni kadar bio nadproporcionalno popunjen etničkim Srbima – u cijelosti preuzela ulogu instrumenta agresivne velikosrpske politike i odigrala ključnu ulogu u agresiji na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu. Razdoblje prikazivanja da je posrijedi doista "jugoslavenska", a ne srpska vojska dovršeno je raketiranjem Banskih dvora u Zagrebu 7. listopada 1991., kojemu je očiti cilj bio ubijanje novoizabranog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, tadašnjega hrvatskog predstavnika u predsjedništvu Jugoslavije (i kasnijeg predsjednika RH) Stjepana Mesića i tadašnjeg premijera Jugoslavije (i također Hrvata) Ante Markovića, koji su u vrijeme napada imali sastanak u Banskim dvorima: dan nakon tog pokušaja ubojstva hrvatskog političkog vodstva, proglasio je Hrvatski sabor osamostaljenje od Jugoslavije, donošenjem Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.