From Wikipedia, the free encyclopedia
Medicinska sestra / medicinski tehničar radi na području zdravstva, s ciljem zaštite zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.[1] Opis posla uključuje skrb, praćenje, nadzor i savjetovanje pacijenata, prevenciju, rehabilitaciju, zdravstveni odgoj, promicanje zdravlja, vođenje sestrinske dokumentacije, izvođenje dijagnostičkih te medicinsko-tehničkih zahvata te zdravstvene njege.
| Zanimanje | |
|---|---|
| Medicinska sestra / medicinski tehničar | |
 | |
| Osnovne informacije | |
| Naziv | Medicinska sestra – tehničar |
| Djelatnost | Sestrinstvo |
| Obrazovanje | Srednja škola, Visoko obrazovanje |
| Područja zaposlenja | Bolnica, Dječji vrtić, Srednja škola, Visoko obrazovanje |
Medicinske sestre i tehničari, kao članovi regulirane profesije, svoju djelatnost provode na svim razinama zdravstvene zaštite – u javnozdravstvenim dispanzerima, ambulantama, bolnicama i domovima zdravlja, domovima umirovljenika i dr. Postoje razlike u kompetencijama medicinskih sestara i tehničara ovisno o stupnju obrazovanja te mjestu zaposlenja.
Po završetku najmanje srednjoškolskog programa, Hrvatska komora medicinskih sestara kao regulatorno tijelo izdaje odobrenje za samostalan rad u trajanju od šest godina. S ciljem obnove odobrenja za samostalan rad, medicinska sestra - tehničar mora u navedenom razdoblju prikupiti najmanje 90 bodova sudjelovanjem u programima trajnog usavršavanja.[2]
Temeljnu naobrazbu medicinske sestre stječu uspješnim završetkom petogodišnjeg srednjeg strukovnog obrazovanja za zanimanje medicinska sestra – tehničar.[3][4][5] Po dovršetku srednjoškolskog obrazovanja, medicinske sestre i tehničari mogu upisati dodiplomski studij sestrinstva u trajanju od tri godine, diplomski studij sestrinstva u trajanju od dvije godine te doktorat znanosti u trajanju od tri godine.
U Republici Hrvatskoj, petogodišnje srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege izvodi se u 14 gradova: Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Pakracu, Puli, Rijeci, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru te Zagrebu.[6]
Visokoškolsko obrazovanje na dodiplomskoj sveučilišnoj razini provodi se kroz četiri sastavnice: Hrvatsko katoličko sveučilište (Zagreb), Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo (Osijek), Sveučilišni odjel zdravstvenih studija (Split), Sveučilište u Zadru (Zadar) te sedam programa na dodiplomskoj stručnoj razini: Sveučilište Jurja Dobrile (Pula), Sveučilište Sjever (Koprivnica), Sveučilište u Dubrovniku (Dubrovnik), Fakultet zdravstvenih studija (Rijeka), Sveučilište u Zadru (Zadar), Veleučilište u Bjelovaru (Bjelovar), Zdravstveno veleučilište (Zagreb).[7] Titula koju pristupnici po završetku stječu glasi prvostupnik/ca sestrinstva - bacc.med.techn., odnosno univ.bacc.med.techn.[8][9]
Obrazovanje na diplomskoj sveučilišnoj razini dostupno je kroz sedam studijskih programa: Hrvatsko katoličko sveučilište (Zagreb), Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo (Osijek), Sveučilišni odjel zdravstvenih studija (Split), Sveučilište u Zadru (Zadar), Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb), Sveučilište Sjever (Koprivnica) te Fakultet zdravstvenih studija (Rijeka). Po završetku sveučilišnog diplomskog studija, pristupnici stječu titulu magistar/magistra sestrinstva - mag.med.techn. Na diplomskoj stručnoj razini obrazovanje se provodi u dvije visokoškolske ustanove: Sveučilište u Dubrovniku (Dubrovnik) te Zdravstveno veleučilište (Zagreb), a pristupnici po završetku stječu stručni naziv diplomirani medicinski tehničar - dipl. med. techn.[9]
Završetkom sveučilišnog diplomskog programa, postoji mogućnost izravnog upisa poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija iz područja Biomedicine dok pristupnici sa završenim stručnim diplomskim programom mogu iste upisati uz polaganje razlikovnih modula, odnosno direktno u pojedinim zemljama Europske unije koje nemaju binarni (sveučilišni i stručni) sustav obrazovanja. Dovršetkom navedenog programa pristupnik stječe naziv doktor znanosti / doktorica znanosti.
Osim obveznoga članstva u Hrvatskoj komori medicinskih sestara, propisanog člankom 25. Zakona o sestrinstvu,[1] medicinske sestre i tehničari u Republici Hrvatskoj mogu, sukladno interesima, ostvariti i članstvo u drugim profesionalnim udruženjima:
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
