![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b0/Konferencija_Pokreta_nesvrstanih_1961._godine.jpg/640px-Konferencija_Pokreta_nesvrstanih_1961._godine.jpg&w=640&q=50)
Jugoslavija i Pokret nesvrstanih
From Wikipedia, the free encyclopedia
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija bila je jedna od zemalja osnivača izvanblokovskog Pokreta nesvrstanih zemalja u razdoblju Hladnog rata. Glavni grad Jugoslavije, Beograd, ugostio je u rujnu 1961. godine Prvu konferenciju Pokreta nesvrstanih, a bio je i prvi grad koji je konferenciju ugostio dva puta kada je u rujnu 1989. godine u Beogradu organizirana i Deveta konferencija pokreta nesvrstanih.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b0/Konferencija_Pokreta_nesvrstanih_1961._godine.jpg/640px-Konferencija_Pokreta_nesvrstanih_1961._godine.jpg)
Politika nesvrstavanja uz aktivno sudjelovanje u pokretu bila je kamen temeljac jugoslavenske hladnoratovske vanjske politike i jedan od osnovnih ideoloških postulata jugoslavenske federacije.[1] Kao jedina izvanblokovska europska socijalistička država socioekonomski blisko vezana za zapadnu Europu, Jugoslavija je odabirala politiku balansiranja i oprezne ekvidistance[2] prema Sjedinjenim Američkim Državama, Sovjetskom Savezu i Kini pri čemu je nesvrstanost doživljavana kao kolektivna garancija sigurnosti i nezavisnosti zemlje.[3] Pokret nesvrstanih je uz to otvarao i dodatni manevarski prostor u duboko podijeljenoj i tim podjelama politički ograničenoj hladnoratovskoj Europi u kojoj su neutralne države bile dodatno izložene situaciji de facto ograničenog suvereniteta (vidi primjer finlandizacije).[4]
Kraj Hladnog rata i raspad Jugoslavije doveli su u pitanje i sam opstanak Pokreta nesvrstanih koji je izbjegao prestanak djelovanja samo uz pomoć politički pragmatičnog vodstva Indonezije.[5]