Gospodarstvo Svetog Vincenta i Grenadina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Gospodarstvo Svetog Vincenta i Grenadina predstavlja nacionalno gospodarstvo ove otočne države u Karipskom moru.
Gospodarstvo Svetog Vincenta i Grenadina | ||
---|---|---|
Pogled na Kingstown, prijestolnicu Svetog Vincenta i Grenadina te središte poljoprivrede i turizma. | ||
Valuta | Istočnokaripski dolar (XCD) | |
Fiskalna godina | Kalendarska godina[1] | |
Gospodarske organizacije | WTO, CARICOM, OECS | |
Statistika | ||
BDP (PPP) | 757 milijuna USD (2015.) () | |
BDP rast | 1,6% (2015. proc.)[1] | |
BDP per capita | 11.000 USD (2015. proc.)[1] | |
BDP po sektoru | poljoprivreda (7,1%), industrija (17,9%), usluge (75%) (2015. proc.)[1] | |
Inflacija (IPC) | -1,7% (2015. proc.)[1] | |
Stopa siromaštva | (nepoznato)[1] | |
Radna snaga | 7.520(lipanj 2007. proc.)[1] | |
Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (26%), industrija (17%), usluge (57%) (1980. proc.)[1] | |
Nezaposlenost | 18,8% (2008. proc.)[1] | |
Glavna industrija | turizam, hrana, cement, namještaj, obuća, škrob[1] | |
Trgovina | ||
Izvoz | 49,8 milijuna USD (2015. proc.) | |
Izvozna dobra | banane, maranta, teniski reketi[1] | |
Glavni izvozni partneri | Trinidad i Tobago (17,7%), Sveta Lucija (13,2%), Barbados (11%), Turska (9,6%), Dominika (8,7%), Grenada (8,3%), Antigva i Barbuda (7,5%), Francuska (6,5%) (2014. proc.)[1] | |
Uvoz | 320,7 milijuna USD (2015. proc.)[1] | |
Uvozna dobra | strojevi i oprema, kemijski proizvodi i gnojiva, minerali i goriva, hrana[1] | |
Glavni uvozni partneri | Trinidad i Tobago (24,7%), SAD (19%), Singapur (17,2%), Kina (6,8%), Barbados (5,2%), Turska (4,3%)(2014. proc.)[1] | |
Javne financije | ||
Javni dug | 282,7 milijuna USD (31. prosinca 2014.)[1] | |
Prihodi | 185,2 milijuna USD (2015. proc.)[1] | |
Rashodi | 222,2 milijuna USD (2015. proc.)[1] | |
Ekonomska pomoć | ||
Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima |
Uspjeh samog gospodarstva ovisi o sezonskim varijacijama u poljoprivredi, turizmu i građevinarstvu, kao i stranim doznakama.[1] Veliki dio domaće radne snage je zaposleno u proizvodnji banana i turizmu, međutim, visoka stopa nezaposlenosti je potaknula mnoge da napuste otoke.[1] Postoji i mali bankarski offshore centar.
Prihodi od turizma i poljoprivrede ovise o prirodnim katastrofama.[1] Tako su primjerice tropske oluje uništile značajan dio prinosa tijekom 1994., 1995. i 2002.[1] Poplave i klizanje tla 2013. godine prouzročili su znatnu štetu na infrastrukturi, kućama i usjevima a Svjetska banka je ukupnu štetu procijenila na 112 milijuna američkih dolara.[1]
Razvoj nacionalnog gospodarstva koči i veliki javni dug (oko 67% BDP-a) a paradoksalno je da je među najnižima među državama istočnih Kariba.
Prema istraživanju institucije Jubilee Debt Campaign iz 2015. godine, Sveti Vincent i Grenadini je uvršten na popis zemalja koje su u dubokoj krizi, zajedno s Hrvatskom, Grčkom, Španjolskom, Portugalom, Ukrajinom i drugima.[2] Također, prema istraživanju Transparency Internationala za 2014., Sveti Vincent i Grenadini su uz Obalu Bjelokosti, Mali, Svaziland, Egipat i Jordan među najkorumpiranijim zemljama na svijetu.[3]