![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ee/Ill-2_O3.jpg/640px-Ill-2_O3.jpg&w=640&q=50)
Gama astronomija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Gama astronomija koristi za promatranje svemira gama zračenje za otkrivanje najaktivnijih zakutka svemira, primjerice pulsare, kvazare i crne rupe. Radi se o zračenju najkraćih valnih duljina i najveće energije. Nijedna zvijezda ili oblak plina nije dovoljno vruća da isijava u tom dijelu spektra. Umjesto toga gama zrake stvaraju radioaktivni atomi u svemiru, subatomske čestice koje se sudaraju brzinama bliskim brzini svjetlosti, te anihilacija materije i antimaterije. Gama astronomija još je uvijek u povojima, pa je još mnogo izvora ovog energetskog zračenja koje valja prepoznati. Čak i najdulje gama zrake, na granici s rendgenskim, imaju valne duljine manje od atoma. Donje granice za valnu duljinu gama zrake nema: najkraće koje su ikad zabilježene bilijardu su puta kraće od obične vidljive svjetlosti. Takve kratke gama zrake vrlo su rijetke, jer u svemiru nema mnogo energetskih izvora koji bi ih mogli stvoriti. Sve gama zrake iz svemira upije Zemljina atmosfera.[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ee/Ill-2_O3.jpg/640px-Ill-2_O3.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/78/Cartoon_CGRO.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5a/800_nasa_structure_renderin2.jpg/640px-800_nasa_structure_renderin2.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7a/Comet_Lulin_Jan._28-2009_Swift_gamma.jpg/640px-Comet_Lulin_Jan._28-2009_Swift_gamma.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/68/Supernova_SN_2005cs.jpg/640px-Supernova_SN_2005cs.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/92/The_MAGIC_Telescope_at_night.jpg/640px-The_MAGIC_Telescope_at_night.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Fermi%27s_Gamma-ray_Pulsars.jpg/640px-Fermi%27s_Gamma-ray_Pulsars.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/73/Cycle_of_pulsed_gamma_rays_from_the_Vela_pulsar.gif)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/00/Crab_Nebula.jpg/640px-Crab_Nebula.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/33/Mark421-U3WS2701M.jpg/320px-Mark421-U3WS2701M.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Flare_and_after-flare_prominence.jpg/640px-Flare_and_after-flare_prominence.jpg)
Mjerni instrumenti za opažanje postavljaju se na satelite jer atmosfera upija zračenja. Prva mjerenja izvela je svemirska letjelica OSO-3 (eng. Orbiting Solar Observatory 3) 1968., dok je 1972. SAS-2 (eng. Small Astronomy Satellite 2) ustanovio gama zračenje u dva pulsara, te u prvog otkrivenog kvazara. Izvori zračenja površinski su ili lokalizirani. Zračenje površine neba pristiže najjače iz smjera galaktičke ravnine, a nastaje pri sudaranju čestica kozmičkih zraka s međuzvjezdanim plinom. Među lokaliziranim izvorima nalaze se međuzvjezdani molekularni oblaci, te kompaktni objekti, to jest neutronske zvijezde i crne rupe (ove u bliskim dvojnim sustavima), gama-bljeskovi te posebno kvazari i druge aktivne galaktike.[2]