![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b5/Radioactive.svg/langhr-640px-Radioactive.svg.png&w=640&q=50)
Radioaktivnost
From Wikipedia, the free encyclopedia
Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova. Svaka atomska jezgra ima karakteristično vrijeme poluraspada.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b5/Radioactive.svg/320px-Radioactive.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Cloud_chamber_bionerd.jpg/640px-Cloud_chamber_bionerd.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2a/Elektroneneinfang_%282_Phasen%29.png/320px-Elektroneneinfang_%282_Phasen%29.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1e/Becquerel_plate.jpg/320px-Becquerel_plate.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d6/Alfa_beta_gamma_radiation.svg/320px-Alfa_beta_gamma_radiation.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/40/Geiger_counter.jpg/640px-Geiger_counter.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/7/75/Pokus_s_alfa-cesticama_1.jpg/640px-Pokus_s_alfa-cesticama_1.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d7/JJ_Thomson_exp2.png/320px-JJ_Thomson_exp2.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/80/Isotopes_and_half-life.svg/320px-Isotopes_and_half-life.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/48/Tryby_rozpadu_promieniotworczego.svg/250px-Tryby_rozpadu_promieniotworczego.svg.png)
Radioaktivni raspad je pretvaranje jedne atomske jezgre u drugu uz emitiranje alfa-čestica ili beta-čestica i gama-zračenja. Već prema vrsti, to pretvaranje može biti alfa raspad, beta raspad i elektronski uhvat. Rjeđe se događaju raspadi emisijom jednog ili dva protona, neutrona, a teže jezgre mogu pri raspadu emitirati i ugljik 14C. Do radioaktivnoga raspada dolazi zbog nestabilnosti atomske jezgre. Neke su atomske jezgre prirodno nestabilne, a neke to mogu postati pošto su na njih djelovale čestice velike energije.[1]
U radioaktivnim procesima, elementarne čestice ili elektromagnetska zračenja emitiraju se iz jezgri atoma. Najuobičajeniji oblici zračenja tradicionalno se nazivaju alfa-čestice (α), beta-čestice (β) i gama (γ) zračenjima. Zračenja iz jezgre se događaju i u drugim oblicima, uključujući emitiranje protona ili neutrona, te spontanih nuklearnih fisija (cijepanja) masivnih jezgri. Od svih jezgri koje su pronađene u prirodi, mnoge su stabilne. To je zbog toga što su se sve kratkoživuće radioaktivne jezgre raspale tijekom povijesti Zemlje. U prirodi se nalazi oko 270 stabilnih i oko 50 prirodnih radioaktivnih izotopa. Tisuće drugih radioaktivnih izotopa umjetno su stvarani u laboratorijima.
Radioaktivni raspad pretvara jednu jezgru u drugu ako nova jezgra ima veću energiju vezanja po nukleonu nego što je imala početna jezgra. Razlika u energiji vezanja (prije i poslije raspada) određuje koji se raspadi mogu energijski događati, a koji ne. Višak će energije vezanja izlaziti u obliku kinetičke energije ili mase čestica u raspadu.[2]
Nuklearni raspadi moraju zadovoljiti nekoliko zakona očuvanja energije, podrazumijevajući da vrijednost očuvane veličine nakon raspada (uzimajući u obzir sve produkte) ima jednaku vrijednost kao i za jezgru prije raspada. Očuvane veličine su ukupna energija (uključujući ekvivalent energije mase), električni naboj, linearna i kutna količina gibanja, broj nukleona, te leptonski broj (to jest suma broja elektrona, neutrina, te pozitrona i antineutrina, uzimajući antičestice s-1).[3]