Evolucionizam

Evolucionizam je termin koji se koristi (često pogrdno) kada se spominje Teorija o evoluciji. Značenje naziva se mijenjalo tijekom vremena kako je proučavanje evolucije napredovalo. U 19. stoljeću koristio se za opisivanje vjerovanja da su se organizmi promišljeno i namjerno poboljšavali kroz urođenu tendenciju ka progresivnim nasljednim promjenama (ortogeneza).^[1] Takvo teleološko vjerovanje je uključivalo i kulturnu i društvenu evoluciju.^[2] U 1970-ima pojam neoevolucionizam korišten je za opisivanje ideje "da su ljudska bića nastojala sačuvati poznati stil života, osim ako im promjene nisu nametnuli čimbenici koji su bili izvan njihove kontrole".^[3]

Izraz evolucionizam najčešće koriste kreacionisti i drugi vjerski fundamentalisti za opisivanje podrške znanstvenom konsenzusu oko Teorije o evoluciji kao ekvivalentu sekularne religije.^[4][5] Izraz se vrlo rijetko koristi u znanstvenoj zajednici jer je znanstveni stav o evoluciji podržan od strane ogromne većine znanstvenika. Budući da je evolucijska biologija općeprihvaćeni znanstveni stav, s pravom se pretpostavlja da su svi "znanstvenici" ili "biolozi" ujedno i "evolucionisti", osim ako nije drugačije navedeno.^[6] Unutar kontroverzne debate između kreacionista i znanstvenika o evoluciji, odnosno prirodi i načinu postanka vrsta kreacionisti često one koji prihvaćaju valjanost moderne sintetske teorije evolucije nazivaju "evolucionistima", a samu teoriju "evolucionizmom".

Teleološka upotreba iz 19. stoljeća

Prije njegove upotrebe za opisivanje biološke evolucije, pojam "evolucija" izvorno se koristio za označavanje bilo kojeg uređenog slijeda događaja s ishodom nekako sadržanim na početku.^[7] U prvih pet izdanja Darwinove knjige Podrijetlo vrsta sam Darwin je koristio riječ "evoluirati", a riječ "evolucija" počeo je koristiti tek u šestom izdanju iz 1872.^[8] Do tada je Herbert Spencer već razvio konceptualnu teoriju kako organizmi samostalno nastoje evoluirati zahvaljujući unutarnjoj "pokretačkoj sili" (ortogenezi). 1862. Edward B. Tylor i Lewis H. Morgan uveli su pojam "evolucija" u antropologiju premda su težili starijoj, predspencerovskoj definiciji pomažući u oblikovanju koncepta unilinealne (socijalne) evolucije korištene tijekom kasnijeg perioda onoga što Trigger naziva razdoblje antikvarijanističko-imperijalne sinteze (cca. 1770 - cca. 1900).^[9] Pojam evolucionizam naknadno se počeo upotrebljavati za sada diskreditiranu teoriju da evolucija sadrži namjernu komponentu, a ne odabir korisnih svojstava iz slučajnih varijacija diferencijalnim preživljavanjem.

Moderna upotreba od strane vjerskih fundamentalista

Unutar znanstvene zajednice pojam evolucija koristi se redovno, dok se pojam evolucionizam uopće ne koristi kada se govori o evolucijskoj biologiji jer je suvišan i zastario.^[6] Međutim, taj pojam jako puno koriste kreacionisti i drugi verski fundamentalisti u kontroveznim raspravama o kreaciji i evoluciji.^[6] Na primjer, vjerska organizacija Institute for Creation Research, kreacionistički apologetski institut iz Dallasa u Texasu, SAD, kako bi implicirao smještanje evolucije u kategoriju 'religija', uključujući ateizam, fašizam, humanizam i okultizam, obično koristi riječi evolucionizam i evolucionist za opisivanje znanstvenog konsenzusa o toj tematici i znanstvenika koji ga podržavaju te na taj način, kroz jezik, impliciraju da je to pitanje zapravo stvar vjerskog i osobnog uvjerenja.^[4] BioLogos Foundation, vjerska organizacija i zaklada koja promiče ideju teističke evolucije, koristi izraz "evolucionizam" da bi opisala "ateistički svjetonazor koji tako često prati prihvaćanje biološke evolucije u javnom diskursu" i gleda na njega kao na podskup scijentizma.^[10]

Vidi također

• Alternative evoluciji prirodnim odabirom
• Darvinizam
• Evolucija kao činjenica i teorija
• Dokazi o zajedničkom porijeklu
• Socijalni darvinizam

Izvori

1. Carneiro, Robert, L. 2003. Evolutionism in cultural anthropology : a critical history. Westview Press. Cambridge, MA. str. 2–3
2. Allen, R. T. 1994. Chambers encyclopedic English dictionary. Chambers. Edinburgh.
3. Trigger, Bruce (1986) A History of Archeological Thought Cambridge University Press pg 290
4. Linke, Steven. 28. kolovoza 1992. A Visit to the ICR Museum. TalkOrigins Archive. Pristupljeno 5. prosinca 2008.. In fact, true science supports the Biblical worldview... However, science does not support false religions (e.g. atheism, evolutionism, pantheism, humanism, etc.)
5. Ruse, Michael. Ožujak 2003. Perceptions in science: Is Evolution a Secular Religion? -- Ruse. Science: 299 (5612): 1523. Pristupljeno 5. prosinca 2008.
6. Gough, J. B. 1983. The Supposed Dichotomy between Creationism and Evolution. National Center for Science Education. Pristupljeno 24. rujna 2009. "...to say a person is a scientist encompasses the fact that he or she is an evolutionist."
7. Carneiro, Robert L.(Léonard) (2003) Evolutionism in cultural anthropology: a critical history Westview Press pg 1-3
8. Darwin, Charles. 1986. Burrow, JW (ur.). The Origin of Species. reprint of 1st izdanje. Penguin Classics. Harmondsworth, Middlesex, England.
9. Trigger, Bruce (1986) A History of Archaeological Thought Cambridge University Press pg 102
10. How is BioLogos different from Evolutionism, Intelligent Design, and Creationism. The BioLogos Foundation. Pristupljeno 19. siječnja 2012.. While BioLogos accepts evolution, it emphatically rejects evolutionism, the atheistic worldview that so often accompanies the acceptance of biological evolution in public discourse. Proponents of evolutionism believe every aspect of life will one day be explained with evolutionary theory. In this way it is a subset of scientism, the broader view that the only real truth is that which can be discovered by science. These positions are commonly held by materialists (also called philosophical naturalists) who deny the existence of the supernatural.

Literatura

• Carneiro, Robert, Evolucionizam u kulturnoj antropologiji: kritična povijestISBN 0-8133-3766-6
• Korotayev, Andrey (2004). Svjetske religije i društvena evolucija civilizacija Oikumene starog svijeta: međukulturna perspektiva (prvo izdanje). Lewiston, New York: Edwin Mellen Press. ISBN Korotayev, Andrey Korotayev, Andrey (o primjenjivosti ovog pojma na proučavanje društvene evolucije )
• Pregled Bucklandove rasprave o Bridgewateru, The Times, utorak, 15. studenog 1836.; str. 3; Broj 16261; col E. ("uništava doktrinu spontane i progresivne evolucije života i njegove nečiste posljedice, slučajnost")
• Prikaz Charlesa Darwina " Izražavanje osjećaja kod čovjeka i životinja", The Times, petak, 13. prosinca 1872; str. 4; Broj 27559; col A. ("Njegov [Darwinov] temeljiti" evolucionizam "nastoji eliminirati." )
• Ruse, Michael. 2003. Je li evolucija svjetovna religija? Science 299: 1523-1524 (zaključujući da evolucijska biologija nije religija u bilo kojem smislu, ali napominjući da je nekoliko evolucijskih biologa, poput Edwarda O. Wilsona, u ulozi građana zabrinutih za to da javnost obračunava sa stvarnošću, dalo izjave poput "evolucija je mit koji je sada spreman preuzeti kršćanstvo ").
• Singh, Manvir (2011). Doodlebook knjige Evolucionista. New Jersey: Naklada Fuss Klas. ISBN Singh, Manvir (2011). Singh, Manvir (2011).
• Trigger, Bruce (2006). Povijest arheološke misli. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN Trigger, Bruce (2006). Trigger, Bruce (2006).