Bledsko jezero
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bledsko jezero (slovenski: Blejsko jezero) je glacijalno jezero u Julijskim Alpama u sjevernozapadnoj Sloveniji. Jezero se nalazi u sklopu istoimene općine Bled. Udaljeno je 55 km od Ljubljane.
| Bledsko jezero | |
|---|---|
| Jezero | |
 Pogled na Bledsko jezero | |
| Položaj | |
| Koordinate | 46°21′52″N 14°05′41″E |
| Smještaj | Slovenija |
| Države |  Slovenija |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 1,38 km |
| Širina | |
| • Najveća | 2,12 km |
| Dubina | |
| • Najveća | 30,6 m |
| Površina | 1,45 km2 |
| Nadm. visina | 475 m |
| Rijeke i otoci | |
| Odlijeva se u | Jezernica |
  Bledsko jezero Bledsko jezero na zemljovidu Slovenije  | |
Jezero je dugo 2.120 m, široko 1.380 m s maksimalnom dubinom od 30,6 m. Jezero okružuju planine i šume. Na sjevernoj obali jezera nalazi se srednjovjekovni zamak. U sredini jezera se nalazi otok Bled, jedini prirodni otok u Sloveniji. Na otoku se nalazi nekoliko građevina, od kojih je najznačajnija crkva Marijinog Uzašašća, sagrađena u 15. stoljeću.
Jezero je glacijalnog i tektonskog podrijetla dugačko 2120 m, široko 1380 m, a najveća mu je dubina 29.5 m. Nalazi se u slikovitom okruženju okruženo planinama i šumama, a na njemu je smješten manji otok.
Bledsko jezero bilo je važno kultno središte tijekom brončanog doba. U naslagama uz obalu jezera pronađen je zlatni anakit iz 13. - 12. stoljeća pr. Kr. Smatra se da reljefni ukrasi na nakitu predstavljaju sunčeve i mjesečeve godine. Slični nakit otkriven je u Švicarskoj, Bavarskoj i Mađarskoj, uglavnom u utvrđenim naseljima iz brončanog doba, te u grobovima žena višeg društvenog statusa.[1]
Srednjovjekovni Bledski dvorac izgrađen je na vrhu litice na sjevernoj obali jezera, a danas je u njemu smješten zavičajni muzej.[2] Dolina Zaka nalazi se na zapadnom kraju jezera. Stoljećima su Europljani hrlili na obale Bledskog jezera kako bi uživali u ljekovitim blagodatima i rekreaciji. Car Henrik II., vladar Svetog Rimskog Carstva, toliko je uživao u jezeru da je 1004. dao sagraditi Bledski dvorac pa ga dodijelio kao posjed. Danas je dvorac popularna turistička atrakcija.[3]
Godine 1966., 1979., 1989. i 2011. na Bledskom jezeru održana su Svjetska prvenstva u veslanju.[4][5][6][7]
Na jezeru je smješten Bledski otok (slo.: Blejski otok), na kojemu je izgrađeno nekoliko građevina, a glavna je hodočasnička crkva posvećena Uznesenju Marijinu (slo.: Cerkev Marijinega vnebovzetja) sagrađena u današnjem obliku krajem 17. stoljeća. Ukrašena je ostacima gotičkih fresaka iz oko 1470. godine u koru, te bogatim baroknim namještajem.
Crkva ima 52 m visok zvonik i barokno stubište iz 1655. s 99 kamenih stuba koje vode do građevine. Crkva je u funkciji i u njoj se redovito održavaju vjenčanja. Tradicionalno se smatra srećom da mladoženja nosi svoju nevjestu uz stepenice na dan njihovog vjenčanja prije nego što zazvoni zvono i zaželi želju u crkvi. Tradicionalni prijevoz do Bledskog otoka je drveni čamac poznat kao pletna.[8] Riječ pletna je posuđenica iz bavarskog njemačkog Plätten "čamac s ravnim dnom".[9] Neki izvori tvrde da se pletna koristila u Bledskom jezeru već 1150. godine, ali većina povjesničara datira prve čamce u 1590. godini.[10]
Po obliku slična talijanskim gondolama, pletna obično prima 20 putnika. Moderni čamci još uvijek se izrađuju ručno, a prepoznatljivi su po šarenim sjenilima. Veslači iz Pletne koriste tehniku stehrudder za pogon i navigaciju čamcima preko jezera pomoću dva vesla. Uloga veslača datira iz 1740. godine, kada je Marija Terezija Austrijska dodijelila dvadeset dvjema lokalnim obiteljima ekskluzivno pravo da brodom prevoze vjerske hodočasnike preko Bledskog jezera na bogoslužje na Bledskom otoku.[11] Pravo su dobile one seljačke obitelji koje su imale u vlasništvu najmanje plodna poljoprivredna zemljišta. Profesija je još uvijek ograničena, a mnogi moderni veslači potječu izravno iz izvorne 22 obitelji.[12]
Gastronomski specijalitet ovog područja jest kremšnita (slo.: kremna rezina, njem.: Cremeschnitte), koju su slovenske vlasti 2016. proglasile zaštićenim jelom s oznakom podrijetla.[13] Izvorna slovenska kremšnita datira još iz habsburškog doba.[14] Sadašnji "službeni" recept osmislio je 1953. godine Ištvan Lukačević, nekadašnji voditelj slastičarne hotela "Park".[15]
Procjenjuje se da je u posljednjih 60 godina u slastičarnici hotela "Park" pripremljeno 12 milijuna kremšnita.[16]
Bledski otok s crkvom (lijevo) i Bledskim dvorcem (desno)
Bledski otok
Panorama Bledskoga jezera s Bledskim otokom i dvorcem u pozadini.
Zlatni nakit iz kasnoga brončanog doba pronađen u jezeru (13. –12. stoljeće pr. Kr.).[17]
Moderna pletna vozi turiste po jezeru.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
