Austrijski nasljedni rat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine. U njemu su sudjelovale sve europske sile osim Poljsko-Litavske Unije, Portugala i Osmanskog Carstva. Rat je započeo pod izgovorom da nadvojvotkinja Marija Terezija Austrijska nema pravo naslijediti Austriju i ostale habsburške posjede zato što je žena, a žene prema salijskom zakoniku ne mogu naslijediti zemlju. U stvarnosti, spol Marije Terezije je bio samo dobar izgovor Pruske i Francuske da pokušaju poljuljati moć Austrije. Austriju su podržavale Velika Britanija i Nizozemska, tradicionalni neprijatelji Francuske, te kraljevina Sardinija i Saska. Bavarska je podržavala Francusku i Prusku. Rat je završio sporazumom iz Aachena 1748. godine, a jedina teritorijalna promjena bila je prusko preuzimanje Šlezije od Austrije.
Austrijski nasljedni rat | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: [[]] | |||||||
Bitka kod Fontenoya | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Pruska Španjolsko Carstvo Francuska Bavarska Kraljevina Dviju Sicilija Švedska Republika Genova Saska |
Habsburška Monarhija Velika Britanija Bavarska Republika Nizozemska Hanover Saska Kraljevina Sardinija Rusko Carstvo | ||||||
Zapovjednici | |||||||
Fridrik II. Veliki Filip V. Bourbon Luj XV. Bourbon Mauricije Saksonski Karlo VII. Albert |
Marija Terezija Karlo Aleksandar Lotarinški Đuro II. Augustus Fridrik August Rutowsky Elizabeta Petrovna |