Jekopytyjoja
From Wikipedia, the free encyclopedia
Jekopytyjoja térã Tetarãkuái ha'e peteĩ avano'õ jeiko reko, omohendáva tekuái, tekove aty tuichavéva jeporavópe. Ha'etehápe, jekopytyjoja he'ise tetãygua oiporavo mba'épa ojapo Tetã térã oiporavo imburuvicharã, he'ise opa kuimba'e térã kuña tetãygua ijojaha ha hekosãsoha, orekoha hikuái yvypóra tekoiterape ha Tetã oñangareko va'erã hesekuéra.
Jekopytyjoja |
---|
|
Mba'e Ojokuáiva |
Jekopytyjoja ojehechauka avei upe tekuái reko rupive ojapo peteĩháme Platõ, ha upéi Aristóteles: Porokuái peteĩme (mburuvicha peteĩnte ojokuái), aranduverekuái (tekuái «umi porãvéva» pegua he'i Platõ, «umi sa'ivéva», he'i Aristóteles), tavayguarekuái (tekuái «umi hetave pegua» he'i Platõ ha «umi hetavéva» pegua, he'i Aristóteles).[1] Jekopytyjoja reko ojoavy umi tekuái reko ambuéva rehe omoĩva opaite tembikuái peteĩ tekovépe — upe porokuái peteĩme guáicha — térã umi tekuái reko omoĩva tembikuái tekove mbovýpe térã peteĩ tapicha aty michĩme — upe "sa'íva rekuái". Hákatu, umi tekuái reko ombohovái va'ekue jekopytyjojápe, pe oúva Gyresia arandúgui,[2] nombohovavéima, heta tetã ombojoparágui umi tekuái reko ha jekopytyjoja mba'e kuéra, upéicha ojokuáiporãve hetãnguéra. Karai Karl Popper he'íkuri jekopytyjoja ombohovái porokuái milíko ha umi tetã ojokuáiva hatãme, upévare oheja tekove kuéra tetãygua oisãmbyhy imburuvicháre ha oheja chupe avei omosẽ imburuvicha porokuáigui, ñorairõ'ỹme ha ñemopu'ã'ỹme.[3]
Oĩ jekopytyjoja tee'ỹ térã oporombuekoviáva, peteĩ mburuvicha ojokuáivo ha oiporavóvo ombuekoviarã umi tetãygua oiporavo akue chupe. Oĩ jekopytyjoja mboja'opy ohejáva umi tetãygua oike joja peteĩ atýpe térã ojapo peteĩ aty ojokuaikuaáva oiporavo hag̃ua hetã raperã. Ha ipahápe oĩ upe jekopytyjoja tee, umi tetãygua oiporavóvo oporomopa'ũ'ỹva, ikatu oiporavo hetã rekorã ha mba'éichapa ojeipurúta hetã pirapire. Umi mbohapy jekopytyjoja reko ikatu oiko joja ha jehe'ápe.
Haimete opa tetãnguéra ko'ãga ojokuái jekopytyjoja oporombuekoviáva rupive ha ombojehe'a ambue tekuái reko hi'ã ichupekuéra iporãvéta hetã raperã, hetáva avei umi omba'apo jekopytyjoja tee rupi térã ombojopara kóva upe jekopytyjoja oporombuekoviáva ndive, Suísa retã techapyrãme, ku tetã ojapo heta tetãygua amandaje oiporavo hag̃ua mba'épa ojejapóta oisãmbyhy hag̃ua tetãre ha oiporavo tetã raperã,[4] Tetãvore Joapykuéra avei, hákatu omba'apo jekopytyjoja oporombuekoviáva rupive.