Yucca, na bosanskom juka je rod trajnih grmova i drveća u porodici Asparagaceae, potporodica Agavoideae.[1] Njegovih 40–50 vrsta ističe se po rozetama i zimzelenim, žilavim, mačolikim listovima i veliki završetak vlatima bijelih ili bjelkastih cvjetova. Oni su izvorno iz vrućih i suhih (aridnih) dijelova Amerike i Kariba.
Yucca (Rod juka) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Liliopsida |
Red | Asparagales |
Porodica | Asparagaceae |
Rod | Yucca |
Rani izvještaji o vrstama bili su konfuzni u odnosu na vrste roda Manihot (naprimjer Manihot esculenta).[2] Slijedom toga, Linnaeus je pogrešno je izvukao generičko ime iz riječi jezika Taíno za potonju, yuca (napisano s jednim "c").[3]
Uobičajeno je da raste na seoskim grobljima, kada se u grozdastom cvastu (obično blijed) na tankoj stabljici pojavljuje kao njihajuća prikaza.
Još jedan evokativni naziv za njih su "duhovi na groblju". To potječe od velikog broja juka koje divljaju u zaboravljenim grobljima, gdje se njihove velike skupine bijelog cvijeća pojavljuju kao "duhovi" na mjesečini
Rasprostranjenje
Raspon prirodnog rasprostranjenosti roda Yucca (49 vrsta i 24 podvrste) pokriva ogromno područje Amerike. Rod je zastupljen kroz Meksiko i proteže se u Gvatemalu (Yucca guatemalensis ). Prostire se i na sjever kroz Baja Kaliforniju na zapadu, a na sjeveru, u jugozapadni dio Sjedinjenih Država, kroz sušne centralne države sve do sjevera, kao što je sjevernije Al u Kanadi ( Yucca glauca ssp. albertana). Juka je porijeklom sa nekih Karipskih otoka, sjeverno prema obalnim nizijama i sušnim obalnim područjimaa jugoistočnih SAD, uz Meksički zaliv i Južnotlantske države, od obalnog Teksasa do Marylanda.
Juke su se podjednako prilagodileširokom rasponu klimatskih i ekoloških uslova. Nalaze se u stjenovitim pustinjama i badlands, u preirijaa i pašnjacima, u planinama tih područja, u svijetlim šumama, na pjeskovitim obalama ( Yucca filamentosa '), pa čak i u zonama suptropske i poluumjerenih prostora, mada su one općenizo stanovnici staništa sa suhim (aridnim) i polusušnaim (semiaridnjm) klimatima.
Ekologija
Juke imaju vrlo specijaliziran, mutualistički sistem oprašivanja, a oprašuju ga moljci juke (porodica Prodoxidae); insekti prenose polen iz prašnika jedne biljke na žig tučka druge, i istovremeno odlažo jaje u cvijet; lsrva moljaca potom se hrani sjemenkama u razvoju, uvijek ostavljajući dovoljno sjemena da produži vrstu. Određene vrste moljaca juke razvile su antagonističke karakteristike protiv biljke i ne pomažu u naporima oprašivanja biljaka dok nastavljaju da odlažu jaja u biljku radi sopstvene zaštite.[5] Vrste juke su domaćinske biljke za gusjenica s gigantskog jukinog moljca (Megathymus yuccae),[6] ursinskog gigantskog skipera (Megathymus ursus),[7] i Streckerovog gigantskog skipera (Megathymus streckeri).[8]
Adaptacije
Vrste juke prilagodile su se širokom rasponu klime u planinama, obalnom pijesku, travnjacima i prerijama kao i stjenovitim ravnicama i pustinjama. Većina vrsta ima guste, voštane kožnate pokrove, kako bi se spriječio gubitak vode isparavanjem. Često čuvaju vodu u debelim korijenima. Neki juke vodu pohranjuju u gustom, mesnatomm lišću. Neke pustinjske biljke imaju masnu prevlaku na listovima ili jastučićima koji zadržavaju vlagu i na taj način smanjuju gubitak vode. Neke vrste odbacuju lišće tokom suše kako bi spriječile gubitak vode transpiracijom. Mrtvo lišće juke se obavija oko debla stabala i pomaže da se zaštiti od sunca. Kanalizirani listovi juke usmjeravaju vodu rose i kišnicu do svojih korijena. Kažu da su juke „prilagođene vatri“; tj. rastu i šire se intenzivno nakon divljih požara.
Upotreba
Juke se široko uzgajaju kao ukrasne biljke u vrtovima. Mnoge vrste također imaju jestive dijelove, uključujući plodove, semenke, cvjetove, cvjetne stabljike,[9] a rjeđe korijenje. Upućivanje na korijen juke kao hranu često proizlazi iz zbrke sa sličnom, ali botanički nepovezanom yucom, koja se naziva i kasava ili manioka ( Manihot esculenta ). U korijenu jedne juke (Yucca elata) nalaze se u saponini i koriste se kao šampon u ritualima Indijanca. Osušeni listovi juke i vlakna debla imaju nisku temperaturu zapaljenja, što biljku čini poželjnom za upotrebu u paljenju vatre putem trenja. Stabljika (kada se osuši) j cvjetovi često se koriste uz pomoć čvrstik komada cedra za potpaljivanje primitivne vatre.[10]
U ruralnim područjima planina Appalache, vrste poput "Yucca filamentosa" nazivaju se „vješalicama za meso“. Čvrsti, vlaknasti listovi s oštrim vrhovima koristili su se za probijanje mesa i spajali kako bi formirali petlju kojom bi ga mogli objesiti za soljenje ili u dimljenje.
Gastronomija
Cvjetne latice su jestive. Latice se blanširaju samo 5 minuta, a zatim se kuhaju „a la mexicana“ (s paradajzom, lukom, čilijem) ili u „tortitas con salsa“ (pljeskavice od jaja sa zelenim ili crvenim umakom). Prije blanširanja, uklanjaju se reproducijski organi, jer su previše gorki.
Kultivacija
Juke se široko uzgajaju kao arhitektonsko bilje koje daje dramatičan naglasak pejzažnom dizajnu. Toleriraju različite uvjete, ali najbolje se uzgajaju na punom suncu u suptropskim ili blagim umjerenim područjima. U povrtlarskim centrima i katalozima vrtlarstava obično se grupiraju s drugim arhitektonskim biljkama.[11] Unekim državama, Joshuino drvo (Yucca brevifolia) zaštićeno je zakonom. Za prikupljanje u divljini potrebno je odobrenje. Kao pejzažnim biljkama, može ih smetati prekomerna voda tokom ljetne faze mirovanja, pa ih pejzažniuzgajivačii izbegavaju. Nekoliko vrsta juke može se uzgajati na otvorenom, pri umjerenom klimatiziranju.[11]
- Yucca filamentosa
- Yucca flaccida
- Yucca gigantea
- Yucca gloriosa
- Yucca recurvifolia
Simbolika
Cvijet juke je državni cvijet New Mexica. U citatu se ne navodi ime vrste.
Vrste
Od februara 2012, Svjetska lista priznatih biljnih porodica, prepoznaje 49 vrsta roda Yucca i brojn hibride:[12]
Mnoge druge vrste prethodno klasificirane u rod Yuccansada su klasificirane u rodove Dasylirion, Furcraea, Hesperaloe, Hesperoyucca i Nolina' '
Taksonomska podjela
- Sekcija Yucca bivša Sarcocarpa Engelm.
- Serija Faxonianae Hochstätter
- Yucca carnerosana ([Trel.) McKelvey
- Yucca faxoniana (Trel.) Sarg.
- Serija Baccatae Hochstätter
- Yucca baccata Torr.
- Yucca baccata Torr. ssp. baccata
- Yucca baccata Torr. ssp. vespertina (McKelvey) Hochstätter
- Yucca baccata Torr. ssp. thornberi (McKelvey) Hochstätter
- Yucca confinis McKelvey
- Yucca endlichiana Trel.
- Yucca arizonica McKelvey
- Yucca baccata Torr.
- Serija Treculianae Hochstätter
- Yucca grandiflora Gentry
- Yucca declinata Laferr.
- Yucca treculiana Carriere
- Yucca torreyi Shafer
- Yucca schidgera Roezl ex Ortgies
- Yucca schotti Engelm.
- Yucca capensis Lenz
- Yucca jaliscensis Trel.
- Yucca periculosa Baker
- Yucca mixtecana Garcia-Mend.
- Yucca decipiens Trel.
- Yucca valida Brandegee
- Yucca potosina Rzed.
- Yucca filifera Chabaud
- Serija Gloriosae Hochstätter
- Yucca gloriosa L.
- Yucca recurvifolia Salisb.
- Serija Yucca
- Yucca madrensis Gentry
- Yucca linearifolia Clary
- Yucca elephantipes Regel
- Yucca lacandonica Gomez-Pompa & Valdes
- Yucca aloifolia L.
- Yucca yucatana Engelm.
- Serija Faxonianae Hochstätter
- Sekcija Clistocarpa Engelm.
- Yucca brevifolia Engelm.)
- Yucca brevifolia Engelm. ssp. brevifolia
- Yucca brevifolia Engelm. ssp. jaegeriana (McKelvey) Hochstätter
- Yucca brevifolia Engelm. ssp. herbertii (Webber) Hochstätter
- Yucca brevifolia Engelm.)
- Sekcija Chaenocarpa Engelm.
- Serija Filamentosae Hochstätter
- Yucca filamentosa L.
- Yucca filamentosa L. ssp. filamentosa
- Yucca filamentosa L. ssp. smalliana (Fernald) Hochstätter
- Yucca filamentosa L. ssp. concava (Haw.) Hochstätter
- Yucca flaccida Haw.
- Yucca filamentosa L.
- Serija: Rupicolae Hochstätter
- Yucca cernua Keith
- Yucca pallida McKelvey
- Yucca queretaroensis Pina Lujan
- Yucca reverchonii Trel.
- Yucca rigida (Engelm.) Trel.
- Yucca rostrata Engelm. ex Trel.
- Yucca rupicola Scheele
- Yucca thompsoniana Trel.
- Serija Harrimaniae Hochstätter
- Yucca harrimaniae Trel.
- Yucca harrimaniae Trel. ssp. harrimaniae
- Yucca harrimaniae Trel. ssp. neomexicana (Wooton & Standl.) Hochstätter
- Yucca harrimaniae Trel. ssp. sterilis (Neese & Welsh) Hochstätter
- Yucca harrimaniae Trel. ssp. gilbertiana (Trel.) Hochstätter
- Yucca nana Hochstätter
- Yucca harrimaniae Trel.
- Serija Glaucae (McKelvey) Hochstätter
- Yucca angustissima Engelm. ex Trel.
- Yucca angustissima Engelm. ex Trel. ssp. angustissima
- Yucca angustissima Engelm. ex Trel. ssp. toftiae (Welsh) Hochstätter
- Yucca angustissima Engelm. ex Trel. ssp. kanabensis (McKelvey) Hochstätter
- Yucca angustissima Engelm. ex Trel. ssp. avia (Reveal) Hochstätter
- Yucca baileyi Wooton & Standl.
- Yucca baileyi Wooton & Standl. ssp. baileyi
- Yucca baileyi Wooton & Standl. ssp. intermedia (McKelvey) Hochstätter
- Yucca coahuilensis Matuda & Pinja Lujan
- Yucca elata Engelm.
- Yucca elata Engelm. ssp. elata
- Yucca elata Engelm. ssp. utahensis (McKelvey) Hochstätter
- Yucca elata Engelm. ssp. verdiensis (McKelvey) Hochstätter
- Yucca glauca Nutt.
- Yucca glauca Nutt. ssp. glauca
- Yucca glauca Nutt. ssp. stricta (Sims) Hochstätter
- Yucca glauca Nutt. ssp. albertana Hochstätter
- Yucca campestris McKelvey
- Yucca constricta Buckley
- Yucca arkansana Trel.
- Yucca arkansana Trel. ssp. arkansana
- Yucca arkansana Trel. ssp. louisianensis (Trel.) Hochstätter
- Yucca arkansana Trel. ssp. freemanni (Shinners) Hochstätter
- Yucca angustissima Engelm. ex Trel.
- Serija Filamentosae Hochstätter
- Sekcija Hesperoyucca Engelm.
- Hesperoyucca
- Yucca whipplei Torr.
- Yucca whipplei Torr. ssp. whipplei
- Yucca whipplei Torr. ssp. caespitosa (Jones) Haines
- Yucca whipplei Torr. ssp. intermedia Haines
- Yucca whipplei Torr. ssp. percursa Haines
- Yucca whipplei Torr. ssp. newberryi (McKelvey) Hochstätter
- Yucca whipplei Torr. ssp. eremica Epling & Haines
- Yucca whipplei Torr.
- Hesperoyucca
Kultivari
Od 1897. do 1907. Carl Ludwig Sprenger kreirao je i imenovao 122 hibrida u rodu "Yucca".
Galerija
- Nepoznata vrsta blizu Orosíja, Costa Rica
- Yucca u blizini Nacionalnog parka parka Carlsbad Caverns u Novom Meksiku
- Yucca harrimaniae, poznata i kao Harrimanova juka
Dopunska literetura
- Fritz Hochstätter (Hrsg.): Yucca (Agavaceae). Band 1 Dehiscent-fruited species in the Southwest and Midwest of the USA, Canada and Baja California , Selbst Verlag, 2000. ISBN 3-00-005946-6
- Fritz Hochstätter (Hrsg.): Yucca (Agavaceae). Band 2 Indehiscent-fruited species in the Southwest, Midwest and East of the USA, Selbst Verlag. 2002. ISBN 3-00-009008-8
- Fritz Hochstätter (Hrsg.): Yucca (Agavaceae). Band 3 Mexico , Selbst Verlag, 2004. ISBN 3-00-013124-8
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.