Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine, koji vrši svoja prava i dužnosti kao vladine funkcije,[2] zbog toga je za ovu instituciju ponekad u upotrebi i termin Vlada Bosne i Hercegovine. Sjedište Vijeća ministara BiH je u Sarajevu, u Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine. Trenutna Predsjedavajuća Vijeća ministara je Borjana Krišto, članica HDZ-a.
| Vijeće ministara Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
| Савјет министара Босне и Херцеговине | |
| XIV saziv | |
 | |
| Pregled | |
| Osnovano | 3. januar 1997. |
| Država / Teritorija |  Bosna i Hercegovina |
| Vođa | Predsjedavajući Vijeća ministara BiH |
| Imenuje | Predsjedništvo BiH |
| Glavni organ | Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH |
| Ministarstva | |
| Odgovorni organ | Parlamentarna skupština BiH |
| Budžet | 1.355.400.000 KM (2024)[1] |
| Sjedište | Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH, Trg BiH 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Veb-sajt | vijeceministara.gov.ba |
Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine[3], a odobrava Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Predsjedavajući zatim predlaže ministre najdalje u roku od 35 dana koje, također, potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Nastanak
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo Vladu Republike Bosne i Hercegovine imenovanjem prvog saziva Vijeća, 3. januara 1997, nakon prvih poslijeratnih općih izbora održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih kantona i entiteta. Za prve kopredsjedavajuće izabrani su Boro Bosić i Haris Silajdžić.[4]
Ocjena ustavnosti
Dana 11. februara 1999. Mirko Banjac, u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnio je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:[5][6]
Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma.
Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.
Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.[7]
Na osnovu toga, naredni (III) saziv Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je Spasoje Tuševljak (SDS). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: ministarstvo trezora institucija, ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i ministarstvo za evropske integracije.
Zakon Visokog predstavnika
Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane Visokog predstavnika Paddya Ashdowna.[8] Od narednog (VIII) saziva, predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega.
Također su formirana 4 ministarstva, ministarstvo sigurnosti, ministarstvo pravde, ministarstvo odbrane i ministarstvo komunikacija i prometa (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je ministarstvo finansija i trezora, a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je Direkcija za evropske integracije, stalno tijelo Vijeća ministara.[9]
Vijeće ministara čini predsjedavajući i 9 ministara. Oni rade i odlučuju na sjednicama, pri čemu je potrebno da sjednici prisustvuje više od polovine članova, a najmanje po dva ministra iz svakog konstiutivnog naroda. U cilju kvalitetnog i efikasnog djelovanja, u okviru Vijeća djeluju stalni ili privremeni uredi, direkcije, službe, odbori i druga tijela. Za svoj rad Vijeće je odgovorno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Ministarstva
Od 2002. postoje devet ministarstva koji čine Vijeće ministara:
- Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine,
- Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine,
- Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine,
- Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine,
- Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine,
- Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine,
- Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine,
- Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
- Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.
Stalna tijela
Stalna tijela Vijeća ministara su:[10]
- Odbor za ekonomiju - koordinirajuće tijelo za oblasti iz djelokruga rada Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva komunikacija i prometa.[11]
- Odbor za unutrašnju politiku - koordinirajuće tijelo za oblast iz djelokruga rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva odbrane.[12]
- Direkcija za evropske integracije - tijelo sa zadatkom da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Direkcija je preuzela nadležnosti bivšeg Ministarstva za evropske integracije.[9]
- Generalni sekretarijat - tijelo koje obavlja poslove koji se odnose na: pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencije, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara, protokola, obavlja materijalno-finansijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara u izvršavanju njegovih zadataka i stara se o objavljivanju odluka Vijeća ministara u službenim glasilima.[13]
- Ured za zakonodavstvo - mjerodavno tijelo za davanje pravnog mišljenja o materijalima koji se upućuju Vijeću ministara u pogledu njihovog metodološkog jedinstva u pripremi i u pogledu usaglašenosti sa Ustavom BiH i zakonima BiH, za brigu o objavljivanju odluka u službenom listu BiH, entiteta i Brčko distrikta.[14]
- Ured koordinatora za reformu javne uprave - ured za koordinaciju reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i Vlade Brčko distrikta, blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske komisije u BiH.[15]
- Direkcija za ekonomsko planiranje - direkcija nadležna za: koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija, koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, monitoring implementacije godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, istraživanja i analizu ekonomskih trendova i istraživanja i analizu uključivanja svih slojeva društva u ekonomske tokove.[16]
- Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara - ured nadležan za: koordinaciju rada Brčko distrikta i Vijeća ministara, primjenu Konačne arbitražne odluke za Brčko s posebnim naglaskom na stvaranju uvjeta za predstavljanje Brčko distrikta u institucijama BiH, unapređenje Sporazuma o koordinaciji i saradnji između Vijeća ministara i Brčko distrikta i njenih protokola, uspostavljanje saradnje i koordinacija sa institucijama BiH, međunarodnim organizacijama, fondovima, ambasadama, kao i koordinacija sa nadležnim odjelima Vlade Brčko distrikta i drugim institucijama, radnim grupama i tijelima Brčko distrikta, usaglašavanja mehanizama ili procesa za uključenje Brčko distrikta u konsultacije o zakonima koji utiču na Distrikt ili zahtijevaju izmjene zakona Brčko distrikta i/ili imaju budžetske implikacije, uključujući i okvirne zakone.[17]
- Odbor državne službe za žalbe - odbor odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih i propuštenih radnji institucije i/ili Agencije za državnu službu BiH.[18]
Vijeće ministara odgovorno je za sprovođenje politika i odluka u oblastima:
- vanjske politike;
- međunarodne trgovinske politike;
- carinske politike;
- monetarne politike;
- finansija institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine;
- politike i regulative o imigraciji, izbjeglicama i azilu;
- međunarodno i međuentitetsko sprovođenje krivičnog zakona, uključujući odnose s Interpolom;
- uspostavljanja i rada zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih objekata;
- regulisanje međuentitetskog saobraćaja;
- kontrola vazdušnog saobraćaja;
- olakšavanja međuentitetske koordinacije;
- drugih pitanja po dogovoru između entiteta.
Od osnivanja Vijeća ministara izabrano je četrnaest saziva.
| Saziv | Predsjedavajući | Period |
|---|---|---|
| I saziv | Boro Bosić/Haris Silajdžić | 3. januar 1997 – 3. februar 1999. |
| II saziv | Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić | 3. februar 1999 – 6. juni 2000. |
| III saziv | Spasoje Tuševljak | 6. juni 2000 – 18. oktobar 2000. |
| IV saziv | Martin Raguž | 18. oktobar 2000 – 22. februar 2001. |
| V saziv | Božidar Matić | 22. februar 2001 – 18. juli 2001. |
| VI saziv | Zlatko Lagumdžija | 18. juli 2001 – 15. mart 2002. |
| VII saziv | Dragan Mikerević | 15. mart 2002 – 23. decembar 2002. |
| VIII saziv | Adnan Terzić | 23. decembar 2002 – 11. januar 2007. |
| IX saziv | Nikola Špirić | 11. januar 2007 – 28. decembar 2007. |
| X saziv | 28. decembar 2007 – 12. januar 2012. | |
| XI saziv | Vjekoslav Bevanda | 12. januar 2012 – 31. mart 2015. |
| XII saziv | Denis Zvizdić | 31. mart 2015 – 23. decembar 2019. |
| XIII saziv | Zoran Tegeltija | 23. decembar 2019 – 25. januar 2023. |
| XIV saziv | Borjana Krišto | od 25. januara 2023. |
Članovi Vijeća ministara izabrani 25. januara 2023. su:
| Ured | Nositelj dužnosti | Stranka | Zamjenik | |
|---|---|---|---|---|
| Predsjedavajuća Vijeća ministara | _(1)_(cropped).jpg) |
Borjana Krišto | HDZ BiH | Staša Košarac (SNSD) Zukan Helez (SDP) |
| Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa | _(cropped).jpg) |
Staša Košarac | SNSD | Ljiljana Lovrić (HSS BiH) |
| Ministarstvo finansija i trezora |  |
Srđan Amidžić | SNSD | Muhamed Hasanović (SDP) |
| Ministarstvo pravde | |
Davor Bunoza | HDZ BiH | Elvir Mahmuzić (SDP) |
| Ministarstvo vanjskih poslova | .jpg) |
Elmedin Konaković | NiP | Josip Brkić (HDZ BiH) |
| Ministarstvo komunikacija i prometa | _(cropped).jpg) |
Edin Forto | NS | Ognjen Janjić (DEMOS) |
| Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice | |
Sevlid Hurtić | BH Zeleni | Duška Jurišić (NS) |
| Ministarstvo sigurnosti | .jpg) |
Nenad Nešić | DNS | Ivica Bošnjak (HDZ BiH) |
| Ministarstvo odbrane | _(cropped).jpg) |
Zukan Helez | SDP | Slaven Galić (HDZ BiH) Aleksandar Goganović (SNSD) |
| Ministarstvo civilnih poslova |  |
Dubravka Bošnjak | HDZ BiH | Marijana Mojić (US) |
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
