Vesna Parun

Vesna Parun (10. april 1922 − 25. novembar 2010), bila je hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica.

Vesna Parun
Rođenje	(1922-04-10) 10. april 1922. Zlarin, Kraljevina Jugoslavija
Smrt	25. novembar 2010(2010-11-25) (88 godina) Stubičke Toplice, Hrvatska
Zanimanje	Pjesnikinja i prevoditeljica
Jezik	Hrvatski

Biografija

Rođena je 10. aprila 1922. na ostrvu Zlarin kod Šibenika, gdje je njen otac radio kao općinski činovnik koji je često bio premještan i ostajao bez posla, zbog čega je velika porodica (četvoro djece) živjela u prilično teškim uslovima. Zato je Vesna dobar dio djetinjstva i mladosti provela kod tetke i strica u Splitu, Biogradu na Moru i Šibeniku. Otac Ante je sa otoka Prvića, a majka Antica je sa Šolte. Osnovnu školu završila je u Visu, a gimnaziju je pohađala u Šibeniku i Splitu, gdje je i maturirala 1940. Bila je odličan učenik i od 14. godine se izdržavala podučavajući. U jesen 1940. upisala je studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

U toku Drugog svjetskog rata, prebjegli su u Split, te se vratili u Zagreb 1942. U to vrijeme su živjeli u Sesvetama kod Zagreba, gdje je njen otac radio u općini. Odatle je njen brat otišao u partizane i ubrzo poginuo. U to vrijeme se često razbolijevala. Nakon završetka rata nastavila je studije na Filozofskom fakultetu, ali je potom upisala čistu filozofiju. Godine 1947. radila je na pruzi Šamac-Sarajevo, razboljela se od tifusa, a istovremeno je doživjela krize zbog nesretne ljubavne veze koja je trajala od 1938. Sve su to bili razlozi za prekid studija. Od 1962. do 1967. živjela je u Bugarskoj, gdje se udala, pa potom i razvela.

Od tada je uglavnom živjela u Zagrebu i radila kao slobodna spisateljica. Godine 2000. je iz zdravstvenih razloga preselila u Stubičke Toplice gdje je krajem 1970-ih upoznala svoju najveću učiteljicu u životu, prosjakinju Magdicu.

Umrla je 25. oktobra 2010. u Stubičkim Toplicama u 88. godini. Sahranjena je na starom groblju pored crkve sv. Stjepana u Grohotama na Šolti.[1]

Djela

Jedna je od najpoznatijih savremenih hrvatskih pjesnikinja. Ona je i najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovine 20. stoljeća. To mjesto u hrvatskoj književnosti zauzela je raskošnošću svog pjesničkog izraza, bogatstvom tema i motiva, te svojom stvaralačkom plodnošću. Poezija je njena prava oblast, ali je nakon druge knjige pjesama počela da piše prozu i drame. Objavljeno je više od 60 knjiga poezije i proze, a postavljene su četiri njene drame. Njezina zbirka Zore i vihori (1947.) po mnogo čemu označava važan datum u razvoju novije hrvatske poezije.

Počela je vrlo rano da piše, a svoju prvu pjesmu "Pramaljeće", napisanu na otoku Visu, objavila je već sa deset godina (1932.) u listu Anđeo čuvar. Slijedi pjesma "Zov" objavljena 1938. u časopisu Sjeme, glasilu muške klasične gimnazije, čiji su urednici bili Jure Kaštelan i Živko Jeličić. Sama ta pjesma nosi dah osnovne ideje vodilje: himne životu, radu i hrabrosti. Pored poezije, pisala je dječije i satirične pjesme, prozu i drame. Njena djela su prevedena na mnoge jezike.

Bibliografija

Poezija

• Zore i vihori, 1947.
• Pjesme, 1948.
• Crna maslina, 1955., hrvatska skladateljica Ivana Lang je uglazbila ciklus od 5 pjesama.^[1]
• Vidrama vjerna, 1957.
• Ropstvo, 1957.
• Pusti da otpočinem, 1958.
• Ti i nikad, 1959.
• Koralj vraćen moru, 1959.
• Konjanik, 1961.
• Jao jutro, 1963.
• Bila sam dječak, 1963.
• Vjetar Trakije, 1964.
• Pjesme, 1964.
• Gong, 1966.
• Otvorena vrata, 1968.
• Ukleti dažd, 1969.
• Tragom Magde Isanos, 1971.
• Sto soneta, 1972.
• I prolazim životom, 1972.
• Stid me je umrijeti, 1974.
• Olovni golub, 1975.
• Apokaliptičke basne, 1976.
• Ljubav bijela kost, 1978.
• Čitač snova, 1978.
• Izabrane pjesme, 1979.
• Mapa Magdica, 1979.
• Šum krila, šum vode, 1981.
• Salto mortale, 1981.
• Izabrana djela, 1982.
• Grad na Durmitoru, 1988.
• Kasfalpirova zemlja, 1989.
• Indigo grad, 1990.
• Sonetni vijenci, 1991.
• Tronožac koji hoda, 1993.
• Začarana čarobnica, 1993.
• Izbor iz djela, 1995.
• Ptica vremena, 1996.
• Smijeh od smrti jači, 1997.
• Pelin basne, 1998.
• Spužvica i spužva, 1999.
• Političko Valentinovo, 2000.
• Grijeh smrti, 2000.

Proza

• Pod muškim kišobranom, 1987.
• Krv svjedoka, 1988.
• Hrvatska kraljica, 1999.
• Noć za pakost – moj život u 40 vreća, 2001.

Dječja poezija

• Patka Zlatka, 1957.
• Tuga i radost šume, 1958.
• Zec mudrijan, 1958.
• Kornjačin oklop, 1958.
• Mačak Džingiskan i Miki Trasi, 1968.
• Mačak na mjesecu, 1969.
• Miki Trasi i baka Pim Bako, 1968.
• Miki slavni kapetan, 1970.
• Karneval u Kukljici, 1974.
• Poznanstvo s danima malog Maksima, 1974.
• Igre pred oluju, 1979.
• Dvanaest slikovnica o psima, 1983.
• Hoću ljutić, neću mak, 1983.
• Roda u školi, 1988.
• Pokraj Kupe kad se vrapci skupe, 1989.
• Moj prijatelj šišmiš, 1990.
• Uspavanka za poljubac, 1995.
• Kroz prozorčić zime, 1995.
• Pčela, duga i mlin, 1997.
• Tri morske pustolovke, 2000.
• Morska kočijica, 2001.

Dramska djela (izvedena)

• Marija i mornar
• Apsirt
• Magareći otok, oliti homo homini asinus
• Škola za skitnice

Nagrade i priznanja

• 1948: Nagrada Matice hrvatske za zbirku Pjesme
• 1955: Nagrada grada Zagreba za zbirku Crna maslina
• 1959: godišnja nagrada Vladimir Nazor,
• 1968 Nagrada Grigor Vitez za dječji roman Mačak Džingiskan i Miki Trasi
• 1970: Diploma za poeziju, Pariz
• 1972: Zmajeva nagrada za najuspješnijeg dječjeg pjesnika, Novi Sad
• 1982: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
• 1995: Maslinov vijenac i titula poeta oliveatus nakon ovjenčanja na manifestaciji Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani u Selcima na ostrvu Braču
• 2002: Povelja Visoka žuta žita na Pjesničkim susretima u Drenovcima, za sveukupni književni opus i trajni prinos hrvatskoj književnosti.^[2]
• 2003: Nagrada Tin Ujević za zbirku soneta Suze putuju
• 2003: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani.^[3]
• 2006: Velika zlatna plaketa UBIUDR Podravka
• 2010: Europska književna nagrada (KOV)

Također pogledajte

• Spisak dopisnih akademika HAZU

Reference

1. Crna maslina - ciklus od 5 pjesama za sopran i klavir op. 49, HDS ZAMP, pristupljeno 11. studenoga 2022.
2. Pjesnički susreti, knjiznica-drenovci.hr, pristupljeno 11. studenoga 2022.
3. Pjesnički susreti u Podstrani. Dr. Ivanu Golubu uručeno priznanje "za osobit doprinos hrvatskoj književnosti", ika.hr, pristupljeno 16. 9. 2017.

Vanjski linkovi

• Tema broja: Uz 100. obljetnicu rođenja Vesne Parun (1922.-2010.), Kolo, br. 1, 2022.