Tripeptid

Tripeptid je peptid koji se sastoji od tri aminokiseline spojene preko peptidnih veza. Pravu prirodu i funkciju proteina određuje prisustvo i stvaranje aminokiselina.^{[1][2][3][4][5]}

Jednostavni primjeri su tripeptidi kombinirani od tri molekule glicina ili dva glicina i jednog alanina. Troglicinski može imati samo jednu strukturu: glicin-glicin-glicin. Drugi tripeptidi mogu imati različite varijante:

• glicin-alanin-glicin,
• glicin-glicin-alanin,
• glicin-alanin-glicin. Svaka je posebna molekula.^[6][7]
• Eisenin (pGlu-Gln-Ala-OH) je peptid sa imunološkom aktivnosti, a koja izoliran je iz japanske morske alge Eisenia bicyclis ; češće je poznat kao Aram
• Bakar peptid GHK-Cu (glicyl-L-histidil- -lizin) služi za vezanje peptida ljudskog bakra pri zarastanju rana i remodelilanja kožet, koji se koristi u kozmetici, za maskiranje znakova starenja, a obično se naziva bakarni peptid
• Glutation (γ-L-glutamil-L-cisteinilglicin) je važan antioksidans u životinjskim ćelijama.
• Izoleucin-prolin-prolin (Laktotripeptid) se nalazi u mliječnim proizvodima, a djeluje kao ACE inhibitor.
• Leupeptin (N-acetilL-leucil-L-leucil-L-argininal) je inhibitor proteaze koji također djeluje kao inhibitor kalpain.
• Melanostatin (prolil-leucil-glicinamid) je peptidni hormon koji se proizvedi u hipotalamusu da inhibira oslobađanje melanocit-stimulirajućeg hormona (MSH)
• Oftalmološka kiselina (L-γ -glutaml-L-α-aminobutiril-glicin) je analog glutationa, izolovan od kristalnih sočiva
• Noroftalminska kiselina (y-glutamil-alanil-glicin) je analog glutationa (L-cistein zamijenjen L-alaninom) izoliran iz kristalnih leća.
• Tireotropin oslobađajući hormon (TRH, tiroliberin ili protirelin) (L-piroglutamil-L-histidinil-L-prolinamid) je povremeni hormon koji stimulira oslobađanje tireostimulirajućeg hormona i prolaktina preko prednjeg režnja hipofize
• ACV (δ-(L-α-aminoadipil)-L-Cys-D-Val) ključni je prekursor u biosintezi penicilina i cefalosporina.

Također pogledajte

• Peptid
• Dipeptid
• Tetrapeptid

Reference

1. Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.
2. Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.
3. Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
4. Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.
5. Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., ISBN 978-1-4641-0962-1.
6. "Amino Acids, Peptides, and Proteins" (PDF). Pennsylvania State University. Arhivirano s originala (PDF), 23. 11. 2015. Pristupljeno 28. 7. 2014.
7. "Amino Acids, Peptides, and Proteins" (PDF). Pennsylvania State University. Arhivirano s originala (PDF), 23. 11. 2015. Pristupljeno 28. 7. 2014.

Vanjski linkovi

Portal Hemija