Tesla

Ovaj članak je o fizičkoj jedinici za gustoću magnetnog polja. Za druga značenja ovog pojma, pogledajte Tesla (čvor).

Tesla (znak T) izvedena je jedinica SI sistema za gustoću magnetnog toka (ili magnetnu indukciju). To je jedinica koja definiše intenzitet (gustoću) magnetnog toka.

Tesla (po Nikoli Tesli) mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnoga sistema jedinica. Određena je magnetskom indukcijom homogenoga magnetskog polja koje djeluje na vodič silom od jednoga njutna po metru duljine vodiča, ako je vodič okomit na polje i njime teče stalna električna struja jakosti jedan amper. Tesla je njutn po amperu i metru, tj. T = N/(A m) = Wb/m².^[1]

Definicija

${\displaystyle \mathrm {T} ={\dfrac {\mathrm {V} \cdot {\mathrm {s} }}{\mathrm {m} ^{2}}}={\dfrac {\mathrm {N} }{\mathrm {A} {\cdot }\mathrm {m} }}={\dfrac {\mathrm {J} }{\mathrm {A} {\cdot }\mathrm {m} ^{2}}}={\dfrac {\mathrm {H} {\cdot }\mathrm {A} }{\mathrm {m} ^{2}}}={\dfrac {\mathrm {Wb} }{\mathrm {m} ^{2}}}={\dfrac {\mathrm {kg} }{\mathrm {C} {\cdot }\mathrm {s} }}={\dfrac {\mathrm {N} {\cdot }\mathrm {s} }{\mathrm {C} {\cdot }\mathrm {m} }}={\dfrac {\mathrm {kg} }{\mathrm {A} {\cdot }\mathrm {s} ^{2}}}}$

Historija

Jedinica tesla dobila je ime po izumitelju Nikoli Tesli.

Objašnjenje

Tesla je vrijednost ukupnog magnetnog toka (magnetna energija) podijeljena po površini. Smanjujući područje uticaja će, općenito, povećati gustoću magnetnog polja.

Ova će se pojava nastavljati događati sve dok materijal ne postane magnetno zasićen i/ili dok se curenje magnetnog polja prebrzo povećava do granice iznad koje dodatno pojačanje tesle nije moguće.

Primjeri

• U svemiru je gustoća magnetnog toka između 0.1 i 10 nanotesla (10⁻¹⁰ T i 10⁻⁸ T),
• u Zemljinom magnetnom polju na 50° geografske širine je 58 µT (5.8×10⁻⁵ T), a na ekvatoru gdje je geografska širina 0° je 31 µT (3.1×10⁻⁵ T),
• u magnetnom polju velikog potkovičastog magneta 1 millitesla (0.001 T),
• u velikom 13 kilogramskom zvučničkom magnetu će imati pobudnu zavojnicu od 1T,
• u medicinskoj magnetnoj rezonanci do 4 T, eksperimentalno i do 7 T,
• u središtu Sunca 10 T,
• najjače trajno magnetno polje dosad proizvedeno u laboratoriju (Florida State University's National High Magnetic Field Laboratory (Nacionalna laboratorija za jaka magnetska polja na saveznom Univerzitetu Florida) u Tallahassee, SAD), 45 T ,
• najjače (kratkotrajno) magnetno polje dobiveno u laboratoriju (Koichi Kindo na Univerzitetu Osaka, Japan ), 80 T,
• najjače (kratkotrajno) magnetno polje ikad dobiveno izazvalo je eksploziju u laboratoriju (Sarov, Rusija), 2800 T,
• na neutronskoj zvijezdi 1 do 100 megatesla (10⁶ T do 10⁸ T),
• na magnetaru (vrsta pulsara), 0.1 do 100 gigatesla (10⁸ do 10¹¹ T),
• najveća teoretska jačina polja za neutronsku zvijezdu, kao jedini poznati fenomen koji bi mogao proizvesti najjaču jačina magnetnog polja, 10¹³ T.

U geofizici se kao jedinica izvan SI sistema koristi jedinica gama, 1 γ = 10⁻⁹ T = 1 nT.

Reference

1. Kragić, Bruno, ured. (2001). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. ISBN 978-953-268-038-6. Pristupljeno 30. 1. 2023.