Saxifragaceae

Saxifragaceae je porodica biljaka cvjetnica, dikotiledona, sa oko 775 poznatih vrsta u 48 rodova.^[1][2][3]

Saxifragaceae (Kamenike) (Pjenušavke)
Saxifraga
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Angiosperme
Razred	Eudicotiledone
Red	Saxifragales
Porodica	Saxifragaceae Juss.

Saxifragaceae u suvremenoj filogenetskoj klasifikaciji angiospermi
Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).

Kesten (Castanea sativa)

Cvjetovi su im dvospolni i aktinomorfni. Imaju po 4 ili 5 čašičnih listića i latica, sa 5 ili 10 prašnika.

Dobropoznate vrste su:

• Bergenia cordifolia
• Saxifraga stellaris
• Saxifraga oppositifolia
• Saxifraga paniculata

Kao dio ove porodice, ponekad se tretiraju i Parnassiaceae, iako su genetički tek udaljeno vezane.

Opis

Zajednička osnova dijelova cvijeta Astilbe arendsii

Vanjski dijelovi cvijeta Heuchera × brizoides

Četverodijelni cvjetovi Chrysosplenium pilosum var. sphaerospermum

Vegetativna svojstva

Ova porodica obuhvata jednogodišnje i dvogodišnje i višegodišnje biljke. Neke formiraju rizome ili stolone. Neke vrste su sočne, a kod nekih je otkriven CAM mehanizam.

Listovi su uglavnom naizmjenični, a u rodovima Chrysosplenium , Lithophragma , Mitella nekim Saxifraga suprotni, naspramnio, raspoređeni uglavnom u baznim rozetama ili ponekad na stabljikama. Tu mogu biti i peteljke. Liska (plojka) lista je obično jednostavna ili, rijetko, kao u Astilbe , Lithophragma , Tiarella sastavljena. Rub list je gladak, razveden, zaoštren, nazubljen ili prekriven žljezdanim dlačica. Zalisci su prisutni ili odsutni.

Generativna svojstva

Cvjetovi su pojedinačni ili u parovima do 300 (rijetko i do oko 1000) u vrhu stabljike ili složeni, obično grozdovi, metlice ili cimozni, zajedno u cvastima. Nemaju i brakteja.

Uglavnom su petozračne radijalne simetrije i dvospolni ili rijetko, u nekih Astilbe i Saxifraga nehermafroditski. Mnoge vrste roda Saxifraga imaju zigomorfne cvjetove. Cvjetna čašica (hipantiju) je slobodna ili više ili manje prijanja na plodnicu. Tu su obično pet slobodanih čašičnih listića i obično pet (05:56) slobodnih kruničnih latica, koje mogu biti režnjevite i nerežnjevite. Nalaze se uglavnom u jednom ili dva kruga, od kojih svaki ima pet plodnih prašnika, što može biti ukupno od dva do deset. Ali u rodu Chrysosplenium (Chrysosplenium), cvjetovi su tetramerni, sa samo jednim krugom cvjetnih listova i dva kruga s četiri prašnika. Plodnica je nadrasla i uglavnom ima najviše dva ili tri, rijetko dva plodna lista koji su slobodni i kraći od jajnika. Većina kamenjarki su homostilne, osim heterostilnog roda Jepsonia.

Cvijetna formula je: ${\displaystyle \star \;K_{5}\;C_{5}\;A_{5+5}}$ oder ${\displaystyle A_{5}\;G_{{\underline {(2)-2}}-{\underline {(3)-3}}}}$ oder ${\displaystyle G_{{\overline {(2)-2}}-{\overline {(3)-3}}}}$ Plod je kapsula ili folikula, a sadrže 2-200 sjemenki. Maleno sjeme sadrži masni endosperm i mali, ravni embrion.

Rodovi

Spisak biljaka ove porodice obuhvata 48 prihvaćenih rodova.^[4]

• Astilbe
• Astilboides
• Bensoniella
• Bergenia
• Bolandra
• Boykinia
• Chrysosplenium
• Conimitella Rydb.
• Darmera (sinonim: Peltiphyllum)
• Elmera Rydb.
• Hemieva Raf.
• Heterisia
• Heuchera
• Hieronymusia
• Hirculus
• Hydatica
• Jepsonia
• Leptarrhena R.Br.
• Leptasea
• Limnobotrya
• Lithophragma
• Lobaria
• Micranthes Haw.
• Mitella
• Mukdenia
• Neoboykinia
• Oreotrys
• Oresitrophe
• Ozomelis
• Pectiantia
• Peltoboykinia
• Rodgersia
• Saniculiphyllum
• Saxifraga
• Saxifragella Engl. (ponekad uključen u Saxifraga)
• Saxifragodes
• Saxifragopsis Small (ponekad uključen u Saxifraga)
• Spatularia
• Steiranisia
• Suksdorfia Gray
• Sullivantia Torr. & Gray ex Gray
• Tanakaea
• Telesonix Raf.
• Tellima
• Tetilla
• Therofon
• Tiarella
• Tolmiea

Rasprostranjenje i podjela

Saxifragaceae se uglavnom nalaze u sjevernoj hemisferi, sa centrima raznolikosti na Himalajima, Istočnoj Aziji i zapadu Sjeverne Amerike. Najveća raznolikost je u [ sjeverozapadnoj pacifičkoj regiji Sjeverne Amerike.

Porodica je podijeljena u dvije glavne loze:

• Saksiifragoide, koja uključuje rodova Saxifraga i Saxifragella , i
• Heuheroide, koja uključuje sve ostale rodova.

Heuheroide se sastoje od osam plemena u koja su uključeni slijedeći rodovi:

1. Darmera: Astilboides, Bergenia, Darmera, Mukdenia, Orestitrope i Rodgersia;
2. Heuheride: Bensoniella, Conimitella, Elmera, Heuchera, Mitella, Tellima, Tiarella i Tolmiea;
3. Peltoboykinia: Chrysosplenium i Peltoboykinia;
4. Micranthes: Micranthes ;
5. Boykinia: Boykinia, Bolandra, Hieronymusia, Jepsonia, Lithophragma, Sullivantia, Suxdorfia i Telesonix;
6. Saniculphyllum: Saniculphyllum , Leptarrhena, Leptarrhena i Tanakaea ,
7. Astilbe: Astilbe i Saxifragopsis, i
8. Cascadia: Cascadia i Saxifragoides.^[5]