From Wikipedia, the free encyclopedia
Rubinstein–Taybijev sindrome (RTS) je medicinsko stanje koje je obilježeno niskim stasom, sa umjerenim do ozbiljnim poteškoćama u učenju, uz izrazite crte lica, široki palac šaka i stopala.[2] Ostale karakteristike poremećaja variraju među oboljelim. Uzrokovane su mutacijom ili delecijom u CREBBP i / ili EP300 genu smještenom na romosomu 16.
Osobe s ovim stanjem imaju povećan rizik od razvoja nekanceroznih i karcinomskih tumora, leukemije i limfoma. Ovo stanje ponekad se nasljeđuje po modelu autosomno dominantnog nasljeđivanja i nije uobičajeno. Mnogo puta se javlja kao de novo (nije nasljedno) pojava. Procijenjeno je da se javlja u 1/125 000-300 000 rođenja.
Rubinstein–Taybijev sindrom ispoljava se od rođenja, uz obično ga usporen fizički tjelesni i kognitivni rast.
Obilježja poremećaja obično uključuju:
Rubenstein-Taybijev sindrom prvi su neslužbeno spomenuli grčki ljekari, u francuskom ortopedskom medicinskom časopisu 1957. godine: Michail, Matsoukas i Theodorou. Medicinski časopis izvijestio je o slučaju 7-godišnjeg dječaka s radikalno nagnječenim/zakrivljenim palčevima, dugim nosom, zajedno s fizičkom i mentalnom nerazvijenošću. U toj fazi studija slučaja koju su spomenuli grčki liječnici, smatralo se da je to anomalija zbog činjenice da nije bilo drugih prijavljenih slučajeva djece s tim specifičnim fizičkim i mentalnim karakteristikama. Liječnici su akreditirani za otkrivanje sindroma i zbog toga nose njegovo ime, iako nisu bili svjesni u vrijeme njihovog otkrića. Međutim, priznaje se da je slučaj iz 1957., prijavljen u francuskom časopisu ortopedske medicine, najvjerojatnije prvi prijavljeni slučaj RTS-a
Dr. Jack Herbert Rubinstein, američki pedijatar izvijestio je da je pregledao trogodišnju djevojčicu s neobičnim nalazima lica i digitalnih podataka 1958. Slično tome, iste godine, Rubenstein procijenio je još jedno dijete sa sličnim karakteristikama, ovaj put 7-godišnjeg dječaka. Nakon što je osjetio upečatljivu sličnost između ova dva nepovezana slučaja, Rubinstein je pokušao distribuirati fotografije i informacije koje se odnose na ta dva slučaja drugim klinikama u SAD-u od 1959. do 1960. godine. Dr. Jack Herbert Rubinstein diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Harvardu i radio kao direktor Dijagnostičke klinike za mentalno zaostale okruga Hamilton. Prije otkrića ovog novog sindroma radio je na pedijatriji na u ponašanju i razvoju..
U 1961 Dr. Hooshang Taybi, iransko-američki pedijatar-radiolog izvijestio je da je procijenio trogodišnjeg dječaka za kojeg se činilo da ima isti sindrom kao što je opisao dr. Rubenstein. Tokom ljeta 1963., dr. Taybi je izvijestio da je pregledao još sedmero djece s karakteristikama kao što su široki palčevi, "neobične" crte lica i intelektualna manjkavost. Ovi se nalazi pojavili su se u američkom časopisu Diseases of Children koji dokumentira ove karakteristike kao sindrom. Dr. Hooshang Taybi diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Teheranu i radio za Ministarstvo zdravlja. Kasnije u karijeri predavao je i prakticirao dječju radiologiju u Oklahomi i Indiani. S kolegama je identificirao tri nova sindroma, među njima je Rubinstein–Taybijev sindrom.
Zatim su 1992. godine identificirane prve genetičke abnormalnosti koje djeluju kao markeri Rubenstein-Taybijevog sindroma. Opisano je da na ove nepravilnosti utiču faktori hromosoma 16 ili na hromosoma 22. Specifični hromosomski uticaj mutacija određuje tip Rubenstein-Taybijevog sindroma koji se može javiti. Mutacija CREBP gena na hromosomu 16 dovodi do prvog oblika RTS-a (najčešće). Dok je mutacija gena EP300 na hromosomu 22 karakteristična za drugi oblik RTS-a.
Rubinstein–Taybijev sindrom je mikrodelecijski koji uključuje hromosomski segment 16p13.3 i karakteriziran je mutacijama u CREB-vezujućem proteinskom ( CREBBP) genu.[7][8] Različite količine materijala deletiraju se iz ovog odjeljka hromosoma i obuhvataju spektar fizioloških simptoma.[9]
Gen CREBBP kontrolira sintezu proteina koji pomaže u kontroli aktivnosti mnogih drugih gena. Protein, nazvan CREB-vezujući protein, ima važnu ulogu u regulaciji rasta ćelija i njihovih dioba i ključan je za normalan razvoj fetusa. Ako se deletira ili mutira jedna kopija gena CREBBP, ćelije stvaraju samo polovinu normalne količine proteina koji se veže za CREBBP. Smanjenje količine ovog proteina remeti normalan razvoj prije i nakon rođenja, što dovodi do znakova i simptoma Rubinstein-Taybijevog sindroma.[10]
Mutacija gena EP300 odgovorna je za manji postotak Rubinstein–Taybijevog sindroma. Ove mutacije rezultiraju gubitkom jedne kopije gena u svakoj ćeliji, što smanjuje količinu p300 proteina za pola. Neke mutacije dovode do stvaranja vrlo kratke, nefunkcionalne verzije proteina p300, dok druge sprječavaju da jedna kopija gena uopće napravi bilo koji protein. Iako istraživači ne znaju kako smanjenje količine proteina p300 dovodi do specifičnih karakteristika Rubinstein-Taybijevog sindroma, jasno je da gubitak jedne kopije gena EP300 ometa normalan razvoj.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
