sisar iz porodice mačaka From Wikipedia, the free encyclopedia
Puma (Puma concolor) je velika mačka koja naseljava prostor obje Amerike, a pruža se od kanadskih provincija Yukon, Britanske Kolumbije i Alberte, Stjenovitih planina, i drugih područja na zapadu Sjedinjenih Američkih Država prema jugu preko Meksika do amazonskih kišnih šuma i južnih Anda u Patagoniji. Puma nastanjuje svaku kontinentalnu državu u Srednjoj i Južnoj Americi, što je čini najrasprostranjenijim velikim kopnenim sisarom u divljini na Zapadnoj hemisferi, i jednim od najrasprostranjenijih na planeti. Prilagodljiva je vrsta koja nastanjuje većinu tipova staništa obje Amerike. Preferira staništa koja obiluju niskim žbunjem kao i stjenovita područja, ali također nastanjuje i otvorene površine.
| Puma | |
|---|---|
| Status zaštite: Smanjeni rizik (lc) | |
.jpg) Puma, Montana, SAD | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Carnivora |
| Porodica | Felidae |
| Potporodica | Felinae |
| Rod | Puma |
| Vrsta | P. concolor |
| Dvojno ime | |
| Puma concolor | |
 Rasprostranjenost pume | |
Grabljivac je iz zasjede koji lovi različit plijen. Primarni izvor hrane su joj papkari, posebno jeleni, ali također lovi i manji plijen, poput glodara. Iako posjeduje veličinu, nije uvijek glavni grabljivac u sredini koju nastanjuje, te joj često ubijeni plijen biva otet od strane drugih grabljivaca kao što su crni i mrki medvjed ili čopori vukova. Puma je samozatajna i većinom izbjegava ljude. Smrtonosni napadi na ljude su općenito rijetki, mada nešto brojniji u Sjevernoj Americi obzirom da je veći broj ljudi, uglavnom farmera, zašao na prostor gdje pume obitavaju.
Naziv puma se koristi u Latinskoj Americi i većem dijelu Evrope. Preuzeta je iz španskog jezika, a originalno je iz kečuanskog jezika.[1]
Druga riječ latinskog naziva concolor znači "jednolične boje". Pridodana je redu Puma od strane Williama Jardinea 1834. godine.[2] Ovaj red spada u potporodicu Felinae („male mačke“).[3] Najbliži srodnici pume su jaguarundi i gepard.[4]
Od 2017. godine, Radna grupa za klasifikaciju mačaka pri Grupi stručnjaka za mačke (engl. Cat Classification Taskforce of the Cat Specialist Group) pume dijeli u samo 2 podvrste:[5]
Puma je vitak i okretan pripadnik porodice Felidae. Četvrta je po veličini vrsta mačke u svijetu;[6] odrasle jedinke su visine u ramenima oko 60–90 cm.[7] Odrasli mužjaci su dugi oko 2,4 m od njuške do kraja repa, a ženke u prosjeku 2,05 m.[8] Mužjaci generalno teže od 53 do 72 kg, a ženke od 34 do 48 kg.[9] Pume su manje što žive bliže ekvatoru, a veće prema polovima.
Pumina boja je jednolična (otuda latinski naziv concolor što znači „jedna boja“), ali može uveliko varirati među različitim primjercima. Krzno je tipične žutosmeđe boje, dok kod određenih primjeraka ide od srebrnastosive do crvenkaste.
Puma ima velike šape i proporcionalno gledano najveće zadnje noge u porodici Felidae,[9] koje joj daju mogućnost velikih skokova i kraćih šprintova. Može odskočiti od tla i do 5.5 m.[10]
Pume love u zoru i u sumrak. Tiho vrebaju svoj plijen, potom se daju u šprint i ubijaju ga smrtonosnim ugrizom za vrat ili zadnji dio glave. Kada naiđu na veću lešinu, pume će pojesti što više mogu prije nego što sakriju ostatak za kasnije.[11]
Puma je izrazito prilagodljiv hipermesojed. Preferira veliki plijen poput ušatog jelena, bjelorepog jelena, kanadskog jelena, losa, planinske koze i američkog muflona. Po potrebi će loviti i manji plijen poput glodara, dvozubaca, manjih mesojeda, ptica pa čak i domaće životinje poput kućnih ljubimaca.[12] Što je puma veća, to je veći njen plijen iz potkoljena kičmenjaka, a manji je blizu ekvatora.
Štetni susreti sa ljudima su rijetki: između 1924. i 2018. godine, u SAD-u su se desila 74 napada puma – od toga 11 sa smrtnim ishodom.[11]
Osim ljudi, nijedna druga vrsta ne vreba odraslu pumu u divljini, mada ipak dolazi do konflikata sa ostalim grabljivcima i strvinarima. Od velikih grabljivaca u Nacionalnom parku Yellowstone – američkog mrkog medvjeda, crnog medvjeda, vuka i pume – mrki medvjed je tu dominantan i u većini slučajeva je u stanju otjerati čopor vukova, crnog medvjeda ili pumu od njihove lovine. Što se tiče crnih medvjeda, pume su im općenito podređene kada je u pitanju lovina i kada su medvjedi najaktivniji, mačke češće love i kraće se zadržavaju prilikom hranjenja.[13]
Vuk i puma se direktno nadmeću za plijen, posebno zimi. Čopori vukova mogu preoteti puminu lovinu, a postoje i određeni dokumentirani slučajevi da su usmrtili pumu. Mnogo puta će se desiti da velika puma ubije vuka, međutim kada je čopor u pitanju, tada se mijenjaju stvari.[14] Obje vrste su sposobne da usmrte grabljivce srednje veličine, kao što su crveni risevi, kanadski risevi, gorske kune i kojoti, te uglavnom potiskuju ove pomenute vrste. Iako puma može ubiti kojota, poznato je da kojoti vrebaju na mladunce pume.[15]
Tamo gdje pume i jaguari žive na istom prostoru, jaguari love veći plijen i time direktno utiču na veličinu pume na tim prostorima.[16] Pume se bolje snalaze od jaguara kada je u pitanju raspon plijena.[17]
.jpg)
Ženke dostižu spolnu zrelost u dobi od 18 mjeseci do 3 godine; gestacijski period traje približno 3 mjeseca.[9]
Samo su ženke uključene u podizanje mladunaca. Broj mladunaca u jednom okotu je između jednog i šest; uglavnom dva. Pećine i druga udubljenja služe kao jazbine za mladunce. Od jednog okota obično preživi samo jedan mladunac.[9] Mladunci ostaju sa svojom majkom jednu do dvije godine.[12]
Životni vijek u divljini se procjenjuje na oko 8 do 13 godina, u prosjeku od 8 do 10. Pume mogu doživjeti do 20 godina u zatočeništvu.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
