From Wikipedia, the free encyclopedia
Nikola Radojčić, srpski historičar, akademik (29. august 1882, Kuzmin - 12. novembar 1964, Beograd). Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a gimnaziju u Sremskoj Mitrovici i Sremskim Karlovcima. Studirao je u Gracu, Zagrebu, Jeni i Minhenu. Doktorirao je sa temom Dva poslednja Komnena na carigradskom prijestolju, a doktorat mu je objavljen 1907. godine. Radio je kao profesor historije u Karlovcu, a od 1908. do 1920. bio je profesor u Sremskim Karlovcima u svojoj bivšoj školi. Godine 1920. je izabran za profesora srpske i hrvatske historije na novootvorenom univerzitetu u Ljubljani. Tu je ostao dvije decenije, a nakon raspada Jugoslavije, seli se u Beograd. Nakon završetka Drugog svjetskog rata penzioniran je od novih vlasti, te se u sljedećem periodu njegova života njegov rad uglavnom veže za Srpsku akademiju nauka, u kojoj je ranije bio biran za dopisnog (1934.), a potom i za redovnog člana (1938.).
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Nikola Radojčić | |
---|---|
Rođenje | Kuzmin, Sremska Mitrovica, Austro-Ugarska | 29. august 1882.
Smrt | 12. novembar 1964 godine) Beograd, SFRJ | (82
Zanimanje | historičar |
U naučnom radu najviše se bavio bizantskom historijom, ali i srpskom historiografijom. Međutim, najkvalitetniji njegovi radovi vežu se za historiju srpskog prava i državnog uređenja (Srpski državni sabori u srednjem veku - 1940; Zakonik cara Dušana - 1960; Zakon o rudnicima despota Stefana Lazarevića - 1962.), kao i radovi iz historije Bosne u srednjem vijeku. Iz te tematike obradio je nekoliko problema, od kojih su najznačajniji njegovi radovi o obredu krunisanja bosanskog kralja Tvrtka I (1948.), vjenčanje tog istog vladara, kao i članak o bosanskom grbu (1929.) Osim ovoga, Radojčić je poznat i po tome što je predložio da se u historiografiju za Ljetopis Popa Dukljanina uvede naziv Barski rodoslov.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.