Nada Klaić
hrvatska historičarka, lingvistkinja i prevodilac From Wikipedia, the free encyclopedia
Nada Klaić (Zagreb, 21. juli 1920 – Zagreb, 2. august 1988)[1]) hrvatska je historičarka[2] i pisac historije Bosne. Znatan dio njenog rada bio je posvećen kritici srednjovjekovnih izvora.[2]
| Nada Klaić | |
|---|---|
| Rođenje | 21. juli 1920. Zagreb, Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt | 2. august 1988 (68 godina) Zagreb, SFRJ |
| Zanimanje | Historičarka |
Nada Klaić je rođena 21. jula 1920. u Zagrebu. Završila je studij historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu radila je od 1943. prošavši sva zvanja.[1] Doktorirala je 1947. sa temom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića. Nada Klaić umrla je 2. augusta 1988. u Zagrebu.
Od 1954. bila je privatni docent, a od 1969. redovita profesorica na katedri za hrvatsku historiju.[2][1] Bavila se razdobljem od doseljavanja Slavena do 19. stoljeća.[2] Hrvatsku je medievalistiku obogatila raspravama iz društvene historije,[2] a u knjizi Historija naroda Jugoslavije II (1959.) napisala je sveobuhvatan prikaz hrvatske historije u ranom novom vijeku, u koju su uključeni elementi privredne i društvene historije.[2]
Posebnu pažnju obraćala je historiji gradova, o čemu je objavila niz rasprava i knjiga: Zadar u srednjem vijeku do 1409. (suautor Ivo Petricioli, 1976.), Zagreb u srednjem vijeku (1982.), Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku (1983.), Trogir u srednjem vijeku: javni život grada i njegovih ljudi (1985.), Koprivnica u srednjem vijeku (1987.).[2]
Niz rasprava napisala je o bunama i socijalnim sukobima, a rezultate je sabrala u knjizi Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću (1976.).[2] Svoje ocjene o ulozi pojedinih velikaša iznijela je u knjigama Posljednji knezovi Celjski u zemljama Svete Krune (Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. Krone), (1982.) i Medvedgrad i njegovi gospodari (1987.).
Baveći se različitim segmentima hrvatske srednjovjekovne historije napisala je nekoliko stotina naučnih radova, a njene sinteze hrvatske historije predstavljaju je najvećim hrvatskim historičarem druge polovine 20. vijeka (Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku; Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku;[2] Povijest Hrvata u srednjem vijeku).[2]
Interes Nade Klaić za historiju srednjovjekovne Bosne izražen je kroz nastojanje da se prikaže politička samostalnost srednjovjekovnih bosanskih vladara. Njeni rezultati sumirani su u knjizi Srednjovjekovna Bosna (Zagreb 1989, drugo izdanje 1994.), koja je imala značajan uticaj na razvoj historiografije o srednjovjekovnoj Bosni, naročito u postavci historije Bosne u ranom srednjem vijeku.
- Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića, 1946.
- Tekst u Historija naroda Jugoslavije II, 1959.
- Problem Zvonimirove smrti u novijoj literaturi, Historijski zbornik 15, Zagreb 1962, 271-288.
- O legendarnoj smrti kralja Zvonimira, Istorijski zapisi XVI/2, Titograd 1963, 229-270.
- Problem vrhovne vlasti nad Dalmacijom do početka XV. stoljeća, Zbornik Zadar, Zagreb 1964, 141-168.
- Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara, 1965.
- Historia Salonitana maior, Beograd 1967.
- Pregled izvora i historiografije za hrvatsku povijest do XII stoljeća, Zagreb 1967.
- Historijska uloga Neretvanske kneževine u stoljetnoj borbi za Jadran, Makarski zbornik 1, Makarska 1971, 121-168.
- Hrvatski vladari i bizantska Dalmacija, Radovi ANU BiH XVIII/15, Sarajevo 1972, 143-172.
- Izvori za hrvatsku povijest do 1526, Zagreb 1972.
- Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1972.
- Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976.
- Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću . 1976.
- Zadar u srednjem vijeku do 1409, 1976.
- Zagreb u srednjem vijeku, 1982.
- Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. Krone, 1982.
- Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, 1983.
- Trogir u srednjem vijeku: javni život grada i njegovih ljudi, 1985.
- Koprivnica u srednjem vijeku, 1987.
- Medvedgrad i njegovi gospodari, 1987.
- Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Zagreb 1990.
- Srednjovjekovna Bosna, Zagreb 1989 (1994).[3]
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
