Mevlud

Mevlid el šerif poznat i kao Mevlud (arapski: مَولِد النَّبِي - rođenje poslanika Muhammeda) jeste obilježavanje rođendana Allahovog poslanika Muhammeda koji se obilježava u Rebiul-evvelu, trećem mjesecu u islamskom kalendaru.^[1]

Mevlud - مَولِد النَّبِي
Vrsta	islamski praznik
Datum	12. Rebiul-evvel
Povezan sa	rođenje poslanik Muhammeda

Historija ove proslave odražava se u prvim danima islama kada su neki od Tabi'ina počeli da održavaju sesije u kojima su poezija i pjesme sastavljene u čast dostojanstva rođenje poslanika Muhammeda recitovane u glavnim gradovima islamske civilizacije. Osmanlije su mevlud proglasile za službeni praznik 1588. godine. Termin "Mevlud" (Mevlid) također se koristi u nekim dijelovima svijeta, kao što je Egipat, kao generički izraz za rođendanske proslave drugih historijskih religijskih figura.^[2]

Većina vjeroispovjesti islama odobrava komemoraciju Muhammedovog rođendana. Međutim, neke denominacije, uključujući selefizam, deobandizam i Ahmedije ne odobravaju njenu komemoraciju, s obzirom na to da je nepotrebna vjerska inovacija (bid‘ah). Mevlud je priznat kao nacionalni praznik u većini muslimanskih zemalja svijeta, osim Saudijske Arabije i Katara. Šejh Faraz Rabbani navodi da je mevlud generalno prihvaćen u četiri islamske pravne škole.^[3][4]

Etimologija

Riječ "Mevlid" izvedena je iz korijena arapske riječi "velid" (arapski: ولد), što znači roditi (dijete), dobiti (potomstvo). U savremenoj upotrebi, Mevlud se poziva na poštovanje rođendana Muhammeda. Pojam mevlud također se odnosi i na posebno sastavljene tekstove koji se recitiraju toga dana.^[5]

Historija

U prvim danima islama, posmatranje Muhamedovog rođenja kao svečanog dana obično je bilo uređeno privatno, a kasnije je povećan broj sljedbenika i učesnika mevluda. Ova proslava uvedena je u gradu Sabta (današnja Ceuta) od Abu al-Abbasa al-Azafija kao način jačanja muslimanske zajednice i borbe protiv kršćanskih festivala.^[6] Prema nekim drugim hipotezama mevlud je nastao za vrijeme fatimidskog halifata, te se pojava mevluda pojavila u 12. vijeku.^[7][8]

Mevlud u Bosni i Hercegovini

Mevlud kao svečanost koja se organizira povodom obilježavanja dana rođenja Muhammeda tokom koje se recitiraju stihovi hvalospjeha i podsjećanja na ličnost posljednjeg Allahovog poslanika nastala je u kasnijem periodu. Neki smatraju da se to prvi put desilo za vrijeme vladavine Fatimida u Egiptu. Budući da se takva svečanost nije organizirala u vrijeme poslanika, ashaba i tabi'ina, neka ulema smatra da je riječ o bid'atu kojeg treba izbjegavati. Drugi smatraju da je riječ o običaju sastajanja muslimana i zajedničkog iskazivanja ljubavi i odanosti poslaniku Muhammedu. U Bosni i Hercegovini mevlud se organizira raznim povodima. Takvo okupljanje muslimana radi klanjanja, učenja Kur'ana, podsjećanja na ličnost Muhammeda, učenje dova, salavata, i sličnih vjerskih radnji, ukoliko nije popraćeno nekim drugim sadržajima i elementima suprotnim islamskom moralu i šerijatu, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini smatra dozvoljenim.^{[9][10][11][12]}

Literatura

• Alija Bejtić, Iz prošlosti Mevluda u Bosni i Hercegovini, El-Hidaje, VI br .6,7,8, Sarajevo, 1943.
• Hajrudin Balić - Bošnjački običaji u svjetlu sunneta, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2012.