Ignacije Gavran (Vareš, 24. februara 1914. - Visoko, 24. novembar 2009.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački[1] franjevac, prevodilac, historičar, filozof i putopisac.
Ignacije Gavran | |
|---|---|
| Rođenje | 24. februar 1914. Vareš, Austro-ugarska |
| Smrt | 24. novembar 2009 (95 godina) Visoko, Bosna i Hercegovina |
| Zanimanje | historičar, prevoditelj, filozof, putopisac, svećenik |
Biografija
Osnovnu školu završio je u Varešu, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, novicijat na Gorici kod Livna, gdje je i 1931. godine stupio u franjevački red. Za svećenika je zaređen 11. septembra 1938. godine u Banjoj Luci. Filozofsko-teološki studij u Sarajevu i Breslavi, filozofiju u Breslavi i Ljubljani, gdje je i doktorirao filozofskom tezom Filozofska antropologija Vladimira Solovjeva.[2] Jednu godinu pohađao je i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Univerzalno naobražen. Vrstan poznavatelj teologije, umjetnosti i humanističkih znanosti uopće. S prilozima iz oblasti teologije, filozofije, povijesti, povijesti umjetnosti, prikazima knjiga, putopisnim zabilješkama i prijevodima sarađivao u mnogim glasilima, te priredio za štampu više ljetopisa čiji su autori franjevci Bosne Srebrene. Preminuo je 24. novembra 2009. u Visokom, u 96. godini života.
Bibliografija
- 1941. - Filozofska antropologija Vladimira Solovjeva (doktorska disertacija);
- Bludna psovka (studija, 1962.)
- Veliki likovi povijesti umjetnosti (1969.)
- O. fra Lujo Zloušić (1970.)
- Lucerna lucens (studija, 1978.)
- Fra Bono Benić: Ljetopis sutješkog samostana (priređeni tekst sa studijom o autorovu životu i djelu, 1979.)
- Fra Nikola Lašvanin: Ljetopis (priređeni tekst sa studijom o autorovu životu i djelu, 1981.)
- Fra Marijan Bogdanović: Ljetopis kreševskog samostana (priređeni tekst sa studijom o autorovu životu i djelu, 1984.)
- Putovi i prikazi (članci, 1988.)
- Suputnici bosanske povijesti (sedam stoljeća djelovanja bosanskih franjevaca, 1990.)
- Župna crkva u Varešu (monografija, 1998.)
- Vrata u život/Uz 100. obljetnicu postojanja zgrade Franjevačke klasične gimnazije u Visokom (spomenica, 2000.)
- Putovi i putokazi I-IV, Svjetlo riječi, Sarajevo 1991.
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
