U raznim kontekstima, egzogenija ili egzogenost (grč. ἔξω – égzō = izvan + γένεια – géneia = porijeklo) je činjenica radnje ili predmeta koji potiču izvana. Suprotno je endogenost ili endogenija, činjenica da je sistem pod unutrašnjim uticajem.
- U ekonomskim modelima, egzogena promjena je ona koja dolazi izvan modela i po njemu je neobjašnjiva .
- U ekonometriji, endogena slučajna varijabla je korelirana sa pojamom greške u ekonometrijskom modelu, dok je egzogena varijabla slučajna i korelirana sa pojmom greške u ekonometrijskom modelu, dok egzogena varijabla nije.[1]
- U biologiji, egzogeno kontrastno sredstvo u medicinskom snimanju, naprimjer, je tečnost ubrizgana u pacijenta intravenski što poboljšava vidljivost patoloških promjena, poput tumora. Egzogeni faktor je bilo koji materijal ili uticaj koji je prisutan i aktivan u nekom organizmu ili živoj ćeliji, ali koji je nastao izvan tog organizma, za razliku od endogenog faktora.
- U geografiji i geologiji, egzogeni procesi se odvijaju izvan Zemlje i svih ostalih planeta. Vremenske prilike, erozija, transport i sedimentacija glavni su egzogeni procesi.
- U psihologiji, egzogeni podražaji su vanjski podražaji bez svjesne namjere.[2] Primjer za to je pažnja koju privlači trepćuće svjetlo na periferiji vidnog polja.
- U ludologiji, proučavanju igara, egzogeni predmet je sve izvan same igre. Prema tome, masovna višeigračka internetska igra imala bi egzogenu vrijednost ako bi je učesnici kupovali novcem iz stvarnog svijeta, a ne valutom unutar igre (iako bi troškovi u igri bili endogeni).
- U nauci o materijalima, egzogeno svojstvo supstance proizlazi iz vanjskih ili egzogenih uticaja, kao što je nano-dopirani materijal.
- U filozofiji ishodište postojanja sebe ili svog identiteta, koje proizlazi ili se održava izvan prirodnog područja ili područja pod uticajem, egzogeno je.
Posner, M. I. (1980). "Orienting of Attention". Quarterly Journal of Experimental Psychology. 32: 3–25.