Chromista je biološko carstvo koje se sastoji od nekih jednoćelijskih i višećelijskih eukariotskih organizama, koji imaju slične karakteristike u svojim fotosintetskim organelama (plastidima). Uključuje sve protiste kao što su neke alge, diatomeje, oomicete i protozoe čiji plastidi sadrže hlorofil c. Članovi se smatraju polifiletičkom grupom koja je nezavisno nastala, kao zasebna evolucijska grupa od zajedničkog pretka svih eukariota.[1] Kao što se pretpostavlja da je posljednji zajednički predak već imao hloroplaste porijeklom od crvenih algi, nefotosintetski oblici evoluirali su od predaka koji su imali sposobnost fotosinteze. Njihovi plastidi okružene su četiri membrane, a vjeruje se da potiču iz nekih crvenih algi

Kratke činjenice Chromista (Carstvo hromista), Sistematika ...
Chromista
(Carstvo hromista)
Thumb
U smjeru kazaljke na satu od gornjeg lijevog ugla: Haptophyta, diatomeje , oomicete, Cryptophyta i Phaeophyta.
Sistematika
CarstvoChromista
Zatvori

Chromista kao biološko carstvo uveo je britanski biolog Thomas Cavalier-Smith, 1981. godine kako bi razlikovao neke protiste od tipskih protozoa i biljaka.[2] Prema Cavalier-Smithu, carstvo je izvorno uključivalo samo alge, ali njegova kasnija analiza pokazala je da i mnogi protozoe također pripadaju novoj grupi. Od 2018. godine, carstvo je toliko raznoliko kao i carstva Plantae i Animalia, koje se sastoje od osam koljena. Značajni članovi uključuju morske alge, dinoflagelate, Paramecium, moždane parazite (rod Toxoplasma) i malarijskog parazita (Plasmodium).[3]

Biologija

Thumb
Struktura tipskih hromista u poređenju sa biljnom ćelijom (lijevo)

Predstavnici Chromista su jednoćelijski i višećelijski eukarioti koji imaju u osnovi jedno ili oba od ovih obilježja:[2]

  1. plastid (e) koji sadrže hlorofil c i nalaze se u dodatnoj (periplastidnoj) membrani u lumenu grubog endoplazmatskog retikuluma (obično unutar perinuklearne cisterne);
  2. cilije sa trostranim ili dvostrano krutim cjevastim dlakama.

Iako carstvo uključuje različite organizme, od algi do malarijskih parazita (Plasmodium), oni su genetički povezani i vjeruje se da su evoluirali iz zajedničkog pretka sa svim ostalim eukariotima, ali u neovisnoj liniji evolucije. Kao rezultat evolucije, mnogi su zadržali svoje plastide i treplje, dok su ih neki izgubili.[4] Molekulski dokazi sugeriraju da su plastidi kod hromista u jednom događaju izvedeni iz crvenih algi putem sekundarne simbiogeneze.[5] Suprotno tome, biljke su stekle svoje plastide iz cijanobakterija, primarnom simbiogenezom.[6] Ti plastidi su sada zatvoreni u dvije dodatne ćelijske membrane, čineći ovojnicu od četiri membrane, zbog čega su stekli mnoge druge membranske proteine za transport molekula u organele i izvan njih. Raznolikost hromista nastala je putem degeneracije, gubitka ili zamjene plastida u nekim linijama.[7] Postojala je i dodatna simbiogeneza zelenih algi, čiji se geni zadržavaju u nekim članovima (poput heterokonta),[8] kao i bakterijski hlorofil (naznačen prisustvom gena ribosomskog proteina L36, rpl36 ) kod haptofita i kriptofita.[9]

Historija i grupe

Naziv Chromista prvi je put uveo Cavalier-Smith1981;[2] raniji nazivi Chromophyta, Chromobiota i Chromobionta odgovaraju otprilike istoj grupi. Opisano je da se carstvo Hromisata sastoji od tri različite grupe:[10]

Cavalier-Smith je kasnije (2009.) naveo svoj razlog za izdvajanje novog carstva rekavši:

Chromista sam uspostavio kao carstvo koje se razlikuje od Plantae i Protozoa zbog dokaza da su hromistni hloroplasti sekundarno stečeni zarobljavanjem crvene alge, koja je i sama članica carstva Plantae, i njihove jedinstvene membranskee topologije.[4]

Od tada se Chromista definirala na različite načine u različito vrijeme. U 2010. godini, sam Cavalier-Smith izrazio je želju da se u Chromista premjeste Alveolata, Rhizaria i Heliozoa. Neki primjeri klasifikacije Chromista i srodnih skupina prikazani su u nastavku.[11][12]

Chromophycées (Chadefaud, 1950)

Chromophycées (Chadefaud, 1950),[13] preimenovane u Chromophycota (Chadefaud, 1960),[14] uključuje sadašnje Ochrophyta (autotrofne Stramenopile), Haptophyta (uključene u Chrysophyceae, po Christensenu, 1962), Cryptophyta, Dinophyta, Euglenophyceae i Choanoflagellida (uključene u Chrysophyceae po Hibberdu, 1975).

Chromophyta (Christensen 1962, 1989)

Chromophyta (Christensen 1962, 1989), definirane kao alge sa hlorofilom c, uključuju sadašnja Ochrophyta (autotrofne Stramenopile), Haptophyta, Cryptophyta, Dinophyta i Choanoflagellida . Euglenophyceae su prebačene u Chlorophyta.

Chromophyta (Bourrelly, 1968)

Chromophyta (Bourrelly, 1968) uključuje sadašnje Ochrophyta (autotrofne Stramenopile), Haptophyta i Choanoflagellida. Cryptophyceae i Dinophyceae bili su dio Pyrrhophyta (= Dinophyta).

Chromista (Cavalier-Smith, 1981)

Chromista (Cavalier-Smith, 1981) obuhvata današnje Stramenopiles, Haptophyta i Cryptophyta.

Chromalveolata (Adl et al., 2005)

Chromalveolata (Cavalier-Smith, 1981) uključuje Stramenopile, Haptophyta, Cryptophyta i Alveolata.

Klasifikacija

Thumb
Klasifikacija Chromista

U svoju originalnu klasifikaciju 1981. Godine, Cavalier-Smith je u Chromista uvrstio tri koljena, kao:[2]

  1. Heterokonta
  2. Haptophyta
  3. Cryptomonada

U 2010, Cavalier-Smith reklasificirao je Chromista kako bi uključio supergrupu SAR, Stramenopiles, Alveolata i Rhizaria, te Hacrobia (Haptophyta, Cryptophyta).[4]

U 2017. , on i njegove kolege napravili su novo grupiranje svih organizama na višoj razini kao reviziju modela sedam carstava. U njemu su Chromista razvrstali u 2 potcarstva i 10 koljena:[15]

  1. Potcarstvo Hacrobia
    1. Koljeno N.N. (=nomen nominandum, nepoznat naziv)
    2. Koljeno Cryptista
    3. Koljeno Haptophyta
    4. Koljeno Heliozoa
  2. Potcarstvo Harosa (=Supergroupa SAR)
    1. Koljeno Ciliophora
    2. Koljeno Miozoa
    3. Koljeno Bigyra
    4. Koljeno Pseudofungi (=Oomycota)
    5. Koljeno Cercozoa
    6. Koljeno Retaria

Novu analizu Chromista, Cavalier-Smith napravio je 2018. godine u kojoj je sve hromiste klasificirao u 8 koljena, kako slijedi:[3]

  1. Koljeno Miozoa
  2. Koljeno Ciliophora
  3. Koljeno Gyrista
  4. Koljeno Bigyra
  5. KoljenoCercozoa
  6. Koljeno Retaria
  7. KoljenoCryptista
  8. Koljeno Haptista

Filogenija

Chromista
Hacrobia
Cryptista

Corbihelia Cavalier-Smith 2015

Cryptophyta Silva 1962

Haptista

Centroheliozoa Cushman & Jarvis 1929 sensu Durrschmidt & Patterson 1987

Haptophyta Hibberd 1976 emend. Edvardsen & Eikrem 2000

Supergrupa SAR
Rhizaria

Phytomyxea Engler & Prantl 1897 em. Cavalier-Smith 1993

Vampyrellidea Cavalier-Smith 2017

Filosa Leidy 1879 emend. Cavalier-Smith 2003 stat. nov.

Retaria Cavalier-Smith 1999 emend. Cavalier-Smith 2017

Halvaria
Alveolata

Ciliophora Doflein 1901 stat. n. Copeland 1956

Miozoa Cavalier-Smith 1987

Heterokonta

Platysulcea Cavalier-Smith 2017

Sagenista Cavalier-Smith 1995 stat. n. 2006

Bikosea Cavalier-Smith 2013

Placidozoa Cavalier-Smith 2013

Gyrista

Bigyromonadea Cavalier-Smith 1998

Peronosporomycota Dick 1995

Hyphochytriomycota Whittaker 1969

Pirsonea Cavalier-Smith 2017

Ochrophyta Cavalier-Smith 1986

Kontroverze

Filogenetička stabla imala su poteškoća u rješavanju odnosa između različitih skupina. Sva trojica mogu dijeliti zajedničkog pretka sa alveolatima (vidi hromalveolata), ali postoje dokazi koji sugeriraju da haptofiti i kriptomonadine ne pripadaju heterokontima ili kladusu SAR, ali mogu biti povezane s Arheplastida.[16][17] Cryptista specifically may be sister or part of Archaeplastida.[18]

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Wikiwand in your browser!

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.

Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.