Agrokomerc je preduzeće u BiH, danas sa statusom dioničkog društva, koje ima sjedište u Velikoj Kladuši. U bivšoj SFRJ bio jedan od prehrambenih giganata i najvećih kombinata.[2] Upošljavano je 70tih oko 13.000 radnika.[3]
| Agrokomerc | |
|---|---|
| Industrija | prehrambena |
| Osnovano | 1969. |
| Sjedište | Velika Kladuša, Bosna i Hercegovina |
| Zaposleni | 13.000 (1974) |
| Matična kompanija | AS Holding[1] |
| Veb-sajt | www |
Do 1986. Agrokomerc je proizvodio godišnje 196 miliona jaja i 8870 tona mesa. U godinama između 1982 i 1986 godišnja stopa rasta proizvodnje iznosila je 10%. Pored toga nudio je:[2]
Agrokomerc je izvozio robu širom Evrope. Uz dozvolu JNA nudio je svoje proizvode članicama NATO-a.
Raspolagao je sa 523 peradarske farme koje su bile rasprostranjene na oko 600 km2.
Hrvatska
- 24 farme kod Cetingrada, te 400 ha zemljišta.[4]
Imao je i građevinsku kao i transportnu operativu. U posjedu Agrokomerca bila je i Interna banka Bihać.
Osniva se 1969. iz opće zemljoradničke zadruge, gdje su seljaci odnosno maloposjednici bili uključeni u proces proizvodnje i plasiranja poljoprivrednih proizvoda. Zadruga je u početku imala sjedište u Maljevcu (Hrvatska) koje je kasnije prebačeno u Veliku Kladušu. Prva značajna investicija pokrenuta je 1971 ulaganjem 18 miliona dinara u peradarsku farmu. Prve farme su napravljene u selima Dubaljevo, Dubrave, Pećigrad, Šumatac. Zadruga odnosno tvornica dobija naziv Agromerkantlija koji se 1972 mijenja u Agrokomerc. Korištene su mašine za preradu njemačke kompanije Lohmann koje su i danas (2010), u dobrom stanju. U Vidovskoj je izgrađena valjaonica čime je napravljen krug proizvodnje unutar Agrokomerca.[2]
Vojna vježba "Sloboda 71"
Agrokomerc je 1971 dao značajan doprinos dok se odvijao vojni manevar Sloboda 71. Usko povezan s JNA je pored isporučivanja namirnica za vojsku servisirao i vojna vozila.[2]
Afera Agrokomerc
25. januara 1987 izbija požar u tvornici, postoje špekulacije da je bio podmetnut. Pokreće se istraga u kojoj Služba državne bezbjednosti (SDB) preuzima kontrolu nad svim postrojenjima Agrokomerca. Počelo je ispitivanje finansijskog stanja kombinata i otkriveno je 5 falsifikovanih teleks naloga u visini oko 16 milijardi dinara. Iako su ti nalozi adresirani iz Prištine, Beograda i Novog Sada SDB pažnju nije na to obraćao. Podignuta je tužba protiv Fikreta Abdića, tada predsjednika PO SOUR Agrokomerca, kao i njegovih bližih saradnika. Ova afera je znatno uzdrmala i razjedinila rukovodstvo SR BiH. Uklonjen je Hamdija Pozderac, a poslije i njegova braća Hakija i Sakib. Dok su se Hamdija i Hakija bavili uglavnom politikom njihov brat Sakib Pozderac je bio general TO BiH u periodu 1986 i 1988.[2]
Dioničko društvo
31. oktobra 1991 u sklopu reformi Ante Markovića Agrokomerc postaje dioničarsko društvo s tim da radnici posjeduju dionice. 30. juna 1993 osniva se Agrokomerc d.d. Velika Kladuša. Do 1993. 75% radnika su imali dionice.[5]
Rat u BiH
Tokom rata u BiH, osnovana je Autonomna pokrajina Zapadna Bosna. Slijedi saradnja Fikreta Abdića sa Bobanom, Karadžićem i Miloševićem. U skladištima Agrokomerca su zatvarani borci Armije BiH. Buduću da se Zapadna Bosna nalazila u okruženju 5. korpusa ARBIH, roba se dovlačila preko SAO Krajine.[2]
4. maja 1999 osniva se Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerc Velika Kladuša. Radi se o bivšim i trenutnim radnicima koji posjeduju dionice. Prema navodima na zvaničnoj stranici glavni cilj je sprečavanje otuđivanja imovine u bivšim zemljama SFRJ.[6] Vrijednost imovine iznosila je 2014. oko 200 miliona eura što premašuje dugove preduzeća od 70 miliona evra. Dugovi su nastali, između ostalog, zbog izostalih plata i neplaćenih doprinosa.[7]
Ponovno pokretanje proizvodnje
Gadžo komerc iz Sarajeva, u saradnji s Agrokomercom, počeo je 2013. s proizvodnjom čokoladne kreme i čokolade za kuhanje. Proizvodi se i keks poznatog pod zaštićenim imenom Tops za izvoz u Australiju, Kanadu i SAD.[8][9] Od 2017 AC Food iz Velike Kladuše preuzima proizvodnju Gadže komerca.[10]
Privatizacija
PUFBiH je 2013. prodala jedan dio zaplijenjene imovine zbog neisplaćenih poreza Agrokomerca d.d Velika Kladuša.[11] Agencija za privatizaciju Federacije BiH (APFBiH) stavila je 2014. godine Agrokomerc na spisak kompanija za privatizaciju. Budući da nije pronađen kupac koji bi preuzeo sve obaveze (dugove, neisplaćene plate i doprinose) APBiH je ponudila i djelimičnu prodaju imovine Agrokomerca.[12]
- Agrokomerc (Ljubiša Šarić, 1981.) IMDb
- Agrokomerc danas i sutra (Ljubiša Šarić, 1984.) IMDb
- Korpič-Horvat, Etelka (1987.) "Diferenciacija odgovornosti SDK do afere Agrokomerc" (sl)
- Abdić, Fikret; (1990.) "Moj odgovor" Zagreb, Masmedia
- Abdić, Fikret; Mrkušić, Žarko; Petrić-Mrkušić, Ana; (1991.) "Agrokomerc, BiH, svijet" Zagreb, Masmedia
- Špegelj, Martin (2001.) "Sjećanja vojnika" Znanje Zagreb, ISBN 253716 pogrešan ISBN
- Dodik, Petar (2003.) "Uspon i pad Agrokomerca" DES Sarajevo, ISBN 9958-7284-27, ISBN 9789-9587-2842-6
- Filipović, Muhamed (2008.) "Afera Agrokomerc i smrt Hamdije Pozderca" Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, ISBN 978-9958-9083-0-9
- Azdejković, Zdenko(1987.) Življenje brez pokritja : Novinar, ki je odkril "afero Agrokomerc" (slovenski)
- Kecmanović, Nenad (1990.) Tehnobirokratska bolest - poruke i pouke "afere Agrokomerc"
- Hozdić, Elvis (2013.) Modernizacija prehrambene industrije Agrokomerc dd Velika Kladuša implementacijom reinžinjeringa
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
