Četnici

Četnici (slovenski: Četniki), formalno Četnički odredi Jugoslavenske vojske, često korišćen termin za pripadnike Jugoslavenske vojske u otadžbini (JVuO) ili Ravnogorski četnički pokret, bio je jugoslavenski rojalistički i srpski nacionalistički pokret i gerilska jedinica^[1][2][3] u Jugoslaviji okupiranoj od Sila Osovine. Iako ovo nije bio homogen pokret,^[4] vodio ga je Draža Mihailović. Iako je imao dugotrajni cilj biti protiv Sila Osovine te se uključivao u aktivnosti otpora u ograničenim periodima,^[5] također se uključivao u taktičku i selektivnu saradnju sa okupatorskim silama skoro čitav rat.^[6] Četnički pokret^[7] usvojio je politiku kolaboracije^[8] sa Silama Osovine, pa su se uključili u kooperaciju uspostavljajući modus vivendi ili operirajući kao "legalizirana" pomoćna snaga pod kontrolom Sila Osovine.^[9] Kroz jedan period i u različitim dijelovima države, pokret je postepeno^[10] uvučen u kolaboracijske sporazume: prvi sa marionetskom Vladom narodnog spasa u okupiranoj teritoriji Srbije,^[11] a onda s Italijanima u okupiranoj Dalmaciji i Crnoj Gori, sa nekim snagama Ustaša u sjevernoj Bosni i, nakon kapitulacije Italije u septembru 1943. godine, sa Nijemcima direktno.^[12]

Četnička zastava

Četnici su bili aktivni u ustanku u okupiranoj teritoriji Srbije od jula do decembra 1941. Kao rezultat Bitke u Loznici krajem augusta, Mihailovićevi četnici bili su među prvima koji su oslobodili jedan evropski grad od Sila Osovine.^[13][14] Zbog početnog uspjeha ustanka, njemački okupatori donijeli su Hitlerovu formulu za suzbijanje otpora protiv Njemačke u istočnoj Evropi, omjer od 100 ubijenih talaca za svakog ubijenog njemačkog vojnika i 50 ubijenih talaca za svakog ranjenog njemačkog vojnika. U oktobru 1941, njemački vojnici i srbijanski kolaboratori izvršili su dva masakra nad civilima Kraljeva i Kragujevca, sa ukupnim brojem žrtava od preko 4.500 civila, od kojih većina Srba. Ovo je uvjerilo Mihailovića da ubijanje njemačkih trupa samo vodi daljem nepotrebnom ubijanju desetina hiljada Srba. Kao rezultat, on je odlučio smanjiti četničke gerilske napade i čekati slijetanje Saveznika na Balkan.^[15] Dok je četnička kolaboracija dostigla "opsežne i sistematske" proporcije,^[16] Četnici su svoju politiku kolaboracije smatrali^[8] "korištenjem neprijatelja".^[12] Politolog Sabrina Ramet zapaža, "I politički program četništva i opseg njihove saradnje dovoljno su, čak i opsežno, dokumentirani; stoga je više nego pomalo razočaravajuće što se još uvijek mogu naći ljudi koji vjeruju da su četnici činili išta drugo osim što su pokušavali ostvariti viziju etnički homogene Velike Srbije, koju su namjeravali kratkoročno unaprijediti politikom saradnje sa snagama Osovine".^[8]

Dok su četnici bili partneri u obrascu terora i antiterora koji se razvio u Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata. Koristili su terorističku taktiku protiv Hrvata u mjestima gdje su Srbi i Hrvati bili miješano stanovništvo, protiv Bošnjaka u Bosni, Hercegovini i Sandžaku, kao i protiv prokomunističkih jugoslavenskih partizana i njihovih pristaša u svim poljima. Ova taktika je uključivala ubistva civila, paljenje naselja, atentate, uništenje imovine i pogoršavanje međuetničkih tenzija između Hrvata i Srba.^[17] Taktika terora protiv Hrvata bila je, u najmanju ruku, reakcija na teror koji su počinili Ustaše,^[18] iako su se najveći četnički masakri činili u istočnoj Bosni gdje prethodno nije bilo značajnih ustaških operacija.^[19] Područja u kojima su Hrvati i Bošnjaci živjeli, a koja su bila namijenjena da budu dio Velike Srbije, trebala su se očistiti od ne-Srba bez obzira, prema Mihailovićevoj direktivi 20. decembra 1941.^[18] Teror protiv komunističkih partizana i njihovih pristaša bio je ideološki motiviran.^[20] Nekoliko historičara smatra da četničke akcije tokom ovog perioda predstavljaju genocid.^[21][22][23]

Etimologija

Etimološki, "Četnik" ima korijen iz turske riječi çete, što znači "pljačkati i izgarati", a riječi çatmak i çatışmak imaju značenje rat ili konflikt. Godine 1848, Matija Ban, koji je osmislio termin "Četnik", spomenuo je to u smislu potrebe organiziranja vojnih jedinica van Kneževine Srbiji u cilju borbe protiv osmanlijske vlasti. Prve takve jedinice su formirane oko sredine 18. vijeka, ali do kraja 19. vijeka pojam "četnik" je korišten za regularne članove vojske i policije; a tek kasnije je ubrajalo i članove vojske i paravojnih organizacija sa srpskim etnonacionalnim ciljevima.^[24] Od 1904, srbijanska riječ četnik je obično korištena za opisivanje člana balkanske gerilske jedinice koja se zvala četa, u značenju "banda" ili "trupa".^[25] Danas, termin se koristi za opisivanje članova bilo koje grupe koja "teži hegemonističkoj i ekspanzionističkoj politici koju vodi velikosrpska ideologija".^[24]

Originalna etomologija riječi vjerovatno ima korijen iz latinske riječi coetus, što znači "biti zajedno, sastaviti se".^[26] Sufiks -nik je slavenski zajednički lični sufiks što znači "osoba ili stvar povezana sa ili uključena u".^[27]

Počeci četništva

1903. godine. Beogradski ljekar Milorad Gođevac formira prvu četu, koja se odmah potom prebacuje u Makedoniju kao specijalna jedinica u borbi protiv Osmanlija, u krajevima sa mješanim pravoslavnim i muslimanskim stanovništvom pod osmanlijskom vlašću. Zvanični cilj je zaštita Srba od bugarskih komita, koji su prema zvaničnoj Srbiji prisiljavali srpsko stanovništvo da se izjasne kao Bugari. Pravoslavno slavensko stanovništvo na području današnje Makedonije zvanična Srbija je vidjela kao Srbe i nazivala ih je južnim Srbima.

Četnici su se borili pod komandama vojvoda. Nosili su narodna šumadijska odijela/nošnje ili jednostavna odijela od grubog sukna, redenike sa municijom preko grudi, dok su oko pojasa visili pištolj, bombe-fišeklije i dvosjekli nož. Kapa je najčešće bila šubara sa grbom Kraljevine Jugoslavije. Njihove brutalne i krvoločne akcije u borbi protiv Osmanlija i Bugara u vremenu od 1903. do 1908. godine uticale su da ih Vrhovna komanda srpske vojske upotrijebi u izvršavanju najtežih zadataka u Balkanskim ratovima 1912. i 1913, te u Prvom svjetskom ratu.

Četnici između dva svjetska rata

Poslije Prvog svjetskog rata četnik je član jugoslavenske, vojne organizacije, koja predstavlja specijalnu jednicu za gerilsko ratovanje.

Četnici u Drugom svjetskom ratu

Glavni članci: Četnici u Drugom svjetskom ratu i Četnički zločini nad Bošnjacima Podrinja tokom Drugog svjetskog rata

U Drugom svjetskom ratu četnik je pripadnik Jugoslavenske vojske u otadžbini, dijela vojske koji se suprostavio okupacionim snagama i predstavljao jedan od prvih organizovanih pokreta otpora u Evropi. Pokret je osnovan na Ravnoj gori od strane generala Draže Mihailovića, sam pokret JVuO je bio pod formalnom komandom kralja Petra I Karađorđevića i Vlade Kraljevine Jugoslavije u egzilu. JVuO je uživala podršku od strane saveznika, prvenstveno Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Saveznici su slali brojne misije kod Draže Mihailovića i smatrali ga glavnim adutom na prostoru Balkana sve do 1943. godine kada nakon sastanka Velike trojke (Staljin, Čerčil i Ruzvelt) u Teheranu, Staljin postavlja ultimatum da se podrška da Jugoslavenskim komunistima koji su podržavali ideologiju Sovjetskog saveza. Podrška SAD-a se može vidjeti na tadašnjim stripovima u SAD, gdje se general Draža Mihailović naziva jugoslavenskim MacArthurom^[28], takođe i holivudskim filmovu Chetniks! The Fighting Guerrilla i radio programu BBC-a. Sama jezgra četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu je nastala od grupe oficira, podoficira i vojnika Jugoslavenske kraljevske vojske (skoro isključivo Srba) koji su odbili da se predaju na položajima u blizini Doboja sredinom aprila 1941. godine.^[29]

Četnici u ratovima 1991-1995

Četnički zločini

Moljevićev memorandum, napisan 20. juna 1941. godine se temeljio na ideji da Srbi imaju pravo na položaj vodeće nacije na Balkanu. To će postati ako "stvore i organizuju homogenu Srbiju koja ima da obuhvati celo etničko područje na kome Srbi žive". U instrukciji Draže Mihajlovića od 20. decembra 1941. godine poručuje se da je cilj četničkog pokreta "stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju etnički čistu, što podrazumijeva uništenje ili protjerivanje muslimanskog i hrvatskog naroda". Četnički program je uključivao masovna ubijstva i protjerivanja muslimana i Hrvata u Bosni i Hercegovini.^[30]

Prve masovne zločine četnici su počinili u Ljubinju, Višegradu, Kulen-Vakufu i Koraju. Najveće zločine izvršili su u mnogim mjestima jugoistočne Bosne tokom decembra 1941. i januara 1942. godine, naročito na području Foče, Goražda, Vlasenice, Srebrenice i Čajniča. Četnički kapetan Sergije Mihajlović je nakon ovih zločina zabilježio: "Rešili smo se neprijatelja, ubili smo 5.000 Muslimana u Foči i Goraždu". Masovni zločini su vršeni i tokom 1942. i 1943. godine u istočnoj, jugoistočnoj, zapadnoj Bosni i istočnoj Hercegovini. U 97 općina u Bosni i Hercegovini zabilježena su 1.013 masovnih stratišta.^[30]

Ukupan broj mrtvih u zločinima nad muslimanima između januara i februara 1943. procjenjuje se na 10.000.^[31]

Pavle Đurišić, komadant limsko-sandžačkih četničkih odreda obavijestio je Mihajlovića 13. februara 1943. godine o rezultatima četničkih napada u Pljevljima, Foči i Čajniču: "Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su potpuno spaljena, tako da nijedan njihov dom nije ostao čitav. Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sena (...) Za vreme operacije se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa, bez obzira na pol i godine starosti. (...) Naše ukupne žrtve su bile 22 mrtva, od kojih 2 nesretnim slučajem i 32 ranjena. Kod muslimana oko 1.200 boraca i do 8.000 ostalih žrtava: žene, staraca i dece." Ostalo preživjelo muslimansko stanovništvo je pobjeglo, a Đurišić je izvijestio da su sprečavali njihov povratak. Osim navedenih žrtava, Đurišićevi odredi su u januaru 1943. godine na istom području ubili oko 1.000 žena i djece. Četnici su u martu iste godine ubili oko 500 muslimana u Goraždu i okolini, i silovali mnoge žene. U selu Moćevići od muslimanskih leševa napravili su klozet, a na ulazu napisali "muslimanska džamija". U četničkim zločinima nad muslimanima sudjelovali su i Italijani.^[32]

Tokom Drugog svjetskog rata ubijeni je preko 103.000 Bošnjaka, što čiji 8.1% od očekivanog prirodnog priraštaja bošnjačkog stanovništva.^[33]

Reference

1. "Chetnik". Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. 5. 2020.
2. Tomasevich 1975, str. 410–412.
3. Hoare 2006.
4. Milazzo 1975, str. 140.
5. Milazzo 1975, str. 103–105.
6. Milazzo 1975, str. 182.
7. Milazzo 1975, str. 185–86.
8. Ramet 2006, str. 145.
9. Ramet 2006, str. 147, Tomasevich 1975, str. 224–25, MacDonald 2002, str. 140–42, Pavlowitch 2007, str. 65–67
10. Milazzo 1975, preface.
11. Hehn 1971, str. 350, Pavlowitch 2002, str. 141
12. Tomasevich 1975, str. 196.
13. Blic, Decenijama palio sveću zaboravljenom heroju, blic.rs; accessed 09 March 2018.^{[potreban kvalitetniji izvor]}
14. "Jadar slavi slobodare". www.novosti.rs (jezik: srpski). Pristupljeno 13. 1. 2020.^{[potreban kvalitetniji izvor]}
15. Tomasevich 1975, str. 146, Milazzo 1975, str. 31, Pavlowitch 2007, str. 63
16. Tomasevich 1975, str. 246.
17. Djokic, Dejan. "Coming To Terms With The Past: Former Yugoslavia." History Today 54.6 (2004): 17-19. History Reference Center. Web. 3 Mar. 2015.
18. Tomasevich 1975, str. 259.
19. Hoare 2006, str. 143.
20. Tomasevich 1975, str. 256–261.
21. Tomasevich 2001, str. 747.
22. Redžić 2005, str. 155.
23. Hoare 2006, str. 386.
24. Veljan i Ćehajić 2020, str. 24.
25. Online Etymology Dictionary 2020a. harv error: no target: CITEREFOnline_Etymology_Dictionary2020a (help)
26. Merriam-Webster Dictionary 2020. harv error: no target: CITEREFMerriam-Webster_Dictionary2020 (help)
27. Online Etymology Dictionary 2020b. harv error: no target: CITEREFOnline_Etymology_Dictionary2020b (help)
28. "Draza Mihailovich: Comic Book Hero". General Mihailovic. 27. 4. 2011. Pristupljeno 9. 3. 2021.
29. Tomađević, Jozo (1979.): Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941 - 1945, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber - Zagreb: str. 118
30. Seka Brkljača, Muhidin Pelesić, Husnija Kamberović, "Bosna i Hercegovina u toku Drugog svjetskog rata", u: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata, Sarajevo 1995, str. 287-289
31. Tomasevich, Jozo (1975). War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks. Stanford: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-0857-9.
32. Marko Attila Hoare, (2019), Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu, str. 145-146, Zenica: Vrijeme,
33. Imamović, Mustafa, (1997), Historija Bošnjaka, str. 537, Sarajevo

Citirana literatura

Knjige

• Allen, Beverly (1996). Rape Warfare: The Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia. Ithaca: University of Minnesota Press. ISBN 978-0-8014-4158-5.
• Bailey, Ronald H. (1998). Partisans and guerrillas. Chicago, Illinois: Time-Life Books. ISBN 978-0-7835-5719-9.
• Bakke, Elisabeth (2010). "Party Systems Since 1989". u Ramet, Sabrina P. (ured.). Central and Southeast European Politics Since 1989. Cambridge: Cambridge University Press. str. 64–90. ISBN 978-1-139-48750-4.
• Bank, Jan; Gevers, Lieve (2016). Churches and Religion in the Second World War. London, UK: Bloomsbury Publishing. ISBN 978-1-4725-0480-7.
• Bartrop, Paul R. (2012). A Biographical Encyclopedia of Contemporary Genocide. Santa Barbara: ABC-CLIO. ISBN 978-0-313-38679-4.
• Laqueur, Walter; Baumel, Judith Tydor, ured. (2001). The Holocaust Encyclopedia. New Haven, Connecticut: Yale University Press. ISBN 0-300-08432-3.
• Bećirević, Edina (2014). Genocide on the Drina River. Yale University Press. ISBN 9780300192582.
• Bianchini, Stefano (2010). "The EU in the Values and Expectations of Serbia". u Listhaug, Ola; Ramet, Sabrina P.; Dulić, Dragana (ured.). Civic and Uncivic Values: Serbia in the Post-Milošević Era. Budapest: Central European University Press. str. 221–240. ISBN 978-963-9776-98-2.
• Bugajski, Janusz (2002). Political Parties of Eastern Europe: A Guide to Politics in the Post-Communist Era. Armonk: M. E. Sharpe. ISBN 978-0-7656-2016-3.
• Burzanović, Tihomir-Tiho (1998). Dva metka za Pavelića (jezik: srpski). Kulturni centar "Sveti Sava".
• Cigar, Norman (1995). Genocide in Bosnia: The Policy of "Ethnic Cleansing". College Station: University of Minnesota Press. ISBN 978-1-58544-004-7.
• Cohen, Philip J. (1996). Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History. College Station: Texas A&M University Press. ISBN 978-0-89096-760-7.
• Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941.-1945 (jezik: hrvatski). Zagreb: Croatian Institute of History & Dom i svijet. ISBN 953-6491-28-1.
• Deak, Istvan (2018). Europe on Trial: The Story of Collaboration, Resistance, and Retribution during World War II. London: Taylor & Francis. ISBN 978-0-429-97350-5.
• Ekmečić, Milorad (2007). Dugo kretanje između klanja i oranja: Istorija Srba u Novom Veku 1492-1992. Zavod za udžbenike. ISBN 9788617145147.
• Figa, Jozef (2004). "Framing the Conflict: Slovenia in Search of Her Army". Civil-Military Relations, Nation Building, and National Identity: Comparative Perspectives. Westport, Connecticut: Praeger. ISBN 978-0-313-04645-2.
• Fischer, Bernd J. (2007). Balkan Strongmen: Dictators and Authoritian Rulers of Southeast Europe. Purdue University Press. ISBN 978-1-55753-455-2.
• Ford, Kirk (1992). OSS and the Yugoslav Resistance, 1943–1945. College Station, Texas: Texas A&M University Press. ISBN 978-1-58544-040-5.
• Goldstein, Ivo (1999). Croatia: A History. London: C. Hurst & Co. ISBN 978-1-85065-525-1.
• Hoare, Marko Attila (2001). "Civilian-Military Relations in Bosnia-Herzegovina 1992–1995". u Magaš, Branka; Žanić, Ivo (ured.). The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991–1995. London: Frank Cass. str. 178–199. ISBN 978-0-7146-8201-3.
• Hoare, Marko Attila (2006). Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks 1941–1943. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-726380-8.
• Hoare, Marko Attila (2007). The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day. London: Saqi. ISBN 978-0-86356-953-1.
• Hoare, Marko Attila (2013). Bosnian Muslims in the Second World War. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 978-0-231-70394-9.
• Hockenos, Paul (2003). Homeland Calling: Exile Patriotism and the Balkan Wars. Ithaca: Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-4158-5.
• Höpken, Wolfgang (2007). "Between Civic Identity and Nationalism: History Textbooks in East-Central and Southeastern Europe". u Ramet, Sabrina P.; Matić, Davorka (ured.). Democratic Transition in Croatia: Value Transformation, Education, and Media. College Station: Texas A&M University Press. str. 163–192. ISBN 978-1-60344-452-1.
• Jelić-Butić, Fikreta (1986). Četnici u Hrvatskoj, 1941–1945 [The Chetniks in Croatia, 1941–1945] (jezik: srpskohrvatski). Zagreb, Jugoslavija: Globus. ISBN 978-86-343-0010-9.
• Judah, Tim (2000). The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia. New Haven: Yale University Press. ISBN 978-0-300-08507-5.
• Karchmar, Lucien (1987). Draža Mihailović and the Rise of the Četnik Movement, 1941–1945. New York: Garland Publishing. ISBN 978-0-8240-8027-3.
• Krestić, Vasilije (2004). Great Serbia: truth, misconceptions, abuses : papers presented at the International Scientific Meeting held in the Serbian Academy of Sciences and Arts Belgrade, October 24-26, 2002. SANU. ISBN 978-86-7025-377-3.
• Lukic, Rénéo; Lynch, Allen (1996). Europe From the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-829200-5.
• Macartney, C. A. (1957). October Fifteenth: A History of Modern Hungary, 1929–1945. II. Edinburgh: Edinburgh University Press.
• MacDonald, David Bruce (2002). Balkan Holocausts?: Serbian and Croatian Victim Centered Propaganda and the War in Yugoslavia. Manchester: Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-6467-8.
• Martin, David (1946). Ally betrayed, the uncensored story of Tito and Mihailovich. New York: Prentice-Hall. ISBN 978-1-2585-0874-6.
• Magaš, Branka; Žanić, Ivo (2001). The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991–1995. London: Frank Cass. ISBN 978-0-7146-8201-3.
• Malcolm, Noel (1994). Bosnia: A Short History. New York: New York University Press. ISBN 978-0-8147-5520-4.
• Matković, Hrvoje (2002). Povijest Nezavisne Države Hrvatske (jezik: hrvatski). Naklada Pavičić. ISBN 978-953-6308-39-2.
• Mennecke, Martin (2012). "Genocidal Violence in the Former Yugoslavia". u Totten, Samuel; Parsons, William S. (ured.). Centuries of Genocide: Essays and Eyewitness Accounts. New York: Routledge. ISBN 978-0-415-87191-4.
• Milazzo, Matteo J. (1975). The Chetnik Movement & the Yugoslav Resistance. Baltimore: Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0-8018-1589-8.
• Mitrović, Andrej (2007). Serbia's Great War, 1914–1918. West Lafayette: Purdue University Press. ISBN 978-1-55753-476-7.
• Mojzes, Paul (2011). Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the 20th Century. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield. ISBN 978-1-4422-0665-6.
• Newman, John Paul (2015). Yugoslavia in the Shadow of War: Veterans and the Limits of State Building, 1903–1945. Cambridge University Press. ISBN 978-1-107-07076-9.
• Pajović, Radoje (1977). Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941–1945 (jezik: srpskohrvatski). Cetinje, Jugoslavija: Obod.
• Pavlaković, Vjeran (2005). "Serbia Transformed?". u Ramet, Sabrina P. (ured.). Serbia since 1989: Politics and Society under Milosevic and After. Seattle: University of Washington Press. ISBN 978-0-295-80207-7.
• Pavlowitch, Stevan K. (2002). Serbia: the History behind the Name. London: C. Hurst & Co. Publishers. ISBN 978-1-85065-476-6.
• Pavlowitch, Stevan K. (2007). Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia. New York: Columbia University Press. ISBN 978-1-85065-895-5.
• Popović, Jovo; Lolić, Marko; Latas, Branko (1988). Pop izdaje: Četnički vojvoda Momčilo Đujić [Traitor Priest: The Chetnik Vojvoda Momčilo Đujić] (PDF) (jezik: srpskohrvatski). Zagreb, Yugoslavia: Stvarnost. ISBN 978-86-7075-039-5.
• Prusin, Alexander (2017). Serbia Under the Swastika: A World War II Occupation. Urbana, Illinois: University of Illinois Press. ISBN 978-0-252-09961-8.
• Ramet, Sabrina P. (2006). The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005. Bloomington: Indiana University Press. ISBN 978-0-253-34656-8.
• Ramet, Sabrina P. (2008). Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983–2007. Berlin: LIT Verlag. ISBN 978-3-03735-912-9.
• Ramet, Sabrina P. (2010a). "Politics in Croatia Since 1990". u Ramet, Sabrina P. (ured.). Central and Southeast European Politics Since 1989. Cambridge: Cambridge University Press. str. 258–285. ISBN 978-1-139-48750-4.
• Ramet, Sabrina P. (2010b). "Serbia and Montenegro Since 1989". u Ramet, Sabrina P. (ured.). Central and Southeast European Politics Since 1989. Cambridge: Cambridge University Press. str. 286–310. ISBN 978-1-139-48750-4.
• Ramet, Sabrina P.; Wagner, Peter F. (2010). "Post-socialist Models of Rule in Cental and Southeast Europe". u Ramet, Sabrina P. (ured.). Central and Southeast European Politics Since 1989. Cambridge: Cambridge University Press. str. 9–36. ISBN 978-1-139-48750-4.
• Redžić, Enver (2005). Bosnia and Herzegovina in the Second World War. Abingdon: Frank Cass. ISBN 978-0-7146-5625-0.
• Roberts, Walter R. (1987). Tito, Mihailović and the Allies: 1941–1945. New Brunswick, NJ: Duke University Press. ISBN 978-0-8223-0773-0.
• Röhr, Werner, ured. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945) (jezik: njemački). Berlin: Hüthig.
• Ron, James (2003). Frontiers and Ghettos: State Violence in Serbia and Israel. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-93690-4.
• Sadkovich, James J. (1998). The U.S. Media and Yugoslavia, 1991-1995. Greenwood Publishing Group. ISBN 978-0-275-95046-0.
• Samardžić, Radovan; Duškov, Milan (1993). Serbs in European Civilization. Belgrade, Serbia and Montenegro: Nova. ISBN 978-86-7583-015-3.
• Sells, Michael Anthony (1998). The Bridge Betrayed: Religion and Genocide in Bosnia. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-92209-9.
• Shub, Boris (1943). Hitler's Ten-Year War on the Jews. New York: Institute of Jewish Affairs.
• Singleton, Frederick Bernard (1985). A Short History of the Yugoslav Peoples. New York: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-27485-2.
• Sirotković, Hodimir; Margetić, Lujo (1988). Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije [The History of the States and the Rights of the People of SFR Yugoslavia] (jezik: srpskohrvatski). Zagreb, Yugoslavia: Školska knj. ISBN 978-86-03-99180-2.
• Stojanović, Dubravka (2010). "Value Changes in the Interpretations of History in Serbia". u Listhaug, Ola; Ramet, Sabrina P.; Dulić, Dragana (ured.). Civic and Uncivic Values: Serbia in the Post-Milošević Era. Budapest: Central European University Press. str. 221–240. ISBN 978-963-9776-98-2.
• Tanner, Marcus (2001). Croatia : a nation forged in war (2nd izd.). New Haven; London: Yale University Press. ISBN 0-300-09125-7.
• Tasić, Dmitar (2020). Paramilitarism in the Balkans: Yugoslavia, Bulgaria, and Albania, 1917–1924. Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-189922-5.
• Tasić, Nikola (1995). Историја Београда [History of Belgrade] (jezik: srpskohrvatski). Балканолошки институт САНУ [Balkan Institute of SANU]. ISBN 978-86-7179-021-5.
• Tillotson, Michael (11. 3. 2011). SOE and The Resistance: As told in The Times Obituaries. A&C Black. ISBN 978-1-4411-4356-3.
• Thomas, Robert (1999). Serbia Under Milošević: Politics in the 1990s. London: C. Hurst. ISBN 978-1-85065-367-7.
• Toal, Gerard; Dahlman, Carl T. (2011). Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and Its Reversal. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-973036-0.
• Totten, Samuel; Bartrop, Paul R. (2008). Dictionary of Genocide. I. ABC-CLIO. ISBN 978-0-313-34642-2.
• Timofejev, Aleksej (2010). "Crvena armija i JVuO tokom jeseni 1944 – nesuđena saradnja". Istorija 20. Veka. 1. Institut za noviju istoriju Srbije. str. 85–102.
• Tomasevich, Jozo (1969). "Yugoslavia During the Second World War". u Vucinich, Wayne S. (ured.). Contemporary Yugoslavia: Twenty Years of Socialist Experiment. Berkeley: University of California Press. str. 59–118. OCLC 652337606.
• Tomasevich, Jozo (1975). War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks. Stanford: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-0857-9.
• Tomasevich, Jozo (2001). War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration. Stanford: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-3615-2.
• Trbovich, Ana S. (2008). A Legal Geography of Yugoslavia's Disintegration. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-533343-5.
• U.S. Army (1986) [1953]. The German Campaigns in the Balkans (Spring 1941). Washington, D.C.: United States Army Center of Military History. OCLC 16940402. CMH Pub 104-4. Arhivirano s originala, 19. 6. 2009. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• Velikonja, Mitja (2003). Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina. College Station: Texas A&M University Press. ISBN 978-1-58544-226-3.
• Veljan, Nejra; Ćehajić, Maida (2020). "A Dangerous Nexus? History, Ideology and the Structure of the Contemporary Chetnik Movement". Democracy and Security in Southeastern Europe. Sarajevo, Bosnia and Herzegovina: Atlantic Initiative. VII (1): 22–40. ISSN 1986-5708.
• West, Richard (15. 11. 2012). Tito and the Rise and Fall of Yugoslavia. Faber & Faber. ISBN 978-0-571-28110-7.
• Yeomans, Rory (2012). Visions of Annihilation: The Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941–1945. Pittsburgh: University of Pittsburgh Press. ISBN 9780822977933.

Žurnali

• Hehn, Paul N. (1971). "Serbia, Croatia and Germany 1941–1945: Civil War and Revolution in the Balkans". Canadian Slavonic Papers. University of Alberta. 13 (4): 344–373. doi:10.1080/00085006.1971.11091249. JSTOR 40866373.
• Jeffrey, Alex (2006). "Building State Capacity in Post-conflict Bosnia and Herzegovina: The Case of Brcko District" (PDF). Political Geography. Elsevier. 25 (2): 203–227. doi:10.1016/j.polgeo.2005.11.003. Arhivirano s originala (PDF), 13. 2. 2020. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• Pavlowitch, Stevan K. (maj 2005). "Review of Le Monténégro et l'Italie durant la Seconde Guerre mondiale: Histoire, mythes et réalités by Antoine Sidoti". The English Historical Review. 120 (487): 863. doi:10.1093/ehr/cei317.
• Newman, John Paul (2017). "War Veterans, Fascism, and Para-Fascist Departures in the Kingdom of Yugoslavia, 1918–1941". Fascism. 6: 42–74. doi:10.1163/22116257-00601003.

Vijesti

• Binder, David (13. 9. 1999). "Momcilo Djujic, Serbian Priest and Warrior, Dies at 92". The New York Times.
• "Bora Čorba kod Hrge: Ponosan sam četnik". Dnevnik. 22. 1. 2007. Arhivirano s originala, 28. 2. 2019. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• Bosnia and Herzegovina: Country Reports on Human Rights Practices (Report). U.S. Department of State. 4. 3. 2002.
• Burns, John F. (10. 5. 1992). "The Demographics of Exile: Victorious Serbs Repopulate Croatian Villages". The New York Times.
• "Chetniks rehabilitated". B92. 17. 5. 2005. Arhivirano s originala, 16. 1. 2014. Pristupljeno 15. 1. 2014.
• "Četnici "personae non gratae"" [Chetniks "persona non grata"]. B92 (jezik: srpskohrvatski). 23. 12. 2004.
• "Četnički simboli u Srebrenici" [Chetniks Symbols in Srebrenica]. Index (jezik: srpskohrvatski). 13. 7. 2009.
• Ćirić, Aleksandar (23. 12. 2004). "Četnici – Partizani 12:5". Vreme. Arhivirano s originala, 30. 7. 2021. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• "Controversial group in Srebrenica incident". B92. 13. 7. 2009. Arhivirano s originala, 4. 11. 2012. Pristupljeno 16. 6. 2010.
• Dimitrijević, Bojan B. (2014). Vojska Nedićeve Srbije: Oružane snage srpske vlade, 1941–1945 [The Army of Nedić's Serbia: The Armed Forces of the Serbian Government, 1941–1945] (jezik: srpski). Belgrade, Serbia: Službeni Glasnik. ISBN 978-86-519-1811-0.
• Engelberg, Stephen (10. 12. 1991). "Serbs in Croatia Build Political Foundation to Support Their Military Gains". The New York Times.
• Gudžević, Sinan (18. 6. 2010). "Na kapi zvezda, u glavi kokarda". e-Novine (jezik: srpskohrvatski). Arhivirano s originala, 10. 7. 2011. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• Horvat, Karmen (13. 7. 2009). "Chetniks Urinate on Bosnia-Herzegovina Flag". Dalje. Arhivirano s originala, 19. 10. 2012. Pristupljeno 16. 6. 2010.
• "Incidenti u Srebrenici i Bratuncu: Četničko orgijanje ne zanima tužioce?" [Incidents in Srebrenica and Bratunac: Chetnik Orgies Do Not Faze Prosecutors?]. 24 sata (jezik: srpskohrvatski). 7. 8. 2009. Arhivirano s originala, 11. 8. 2018. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• "Istetoviran mu Draža Mihailović: Gurović se vraća u Crvenu Zvezdu!". Dnevnik. 27. 8. 2010.
• Jungvirth, Goran (14. 6. 2013). "Seselj Denies Close Cooperation with Karadzic". Institute for War & Peace Reporting. Arhivirano s originala, 9. 7. 2014. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• Kebo, Amra (1. 5. 2005). "US Sanctions Alarm Bosnians". Institute for War & Peace Reporting.^{[mrtav link]}
• "Ko je ubijao u Antinu?". B92 (jezik: srpskohrvatski). 17. 6. 2005.
• Kusmuk, Milica (18. 8. 2013). "Spomenik Draži Mihailoviću kod Višegrada". Novosti (jezik: srpskohrvatski).
• "Ministarka kulture zabranila podizanje spomenika Đurišiću". B92 (jezik: srpskohrvatski). 11. 6. 2003.
• "Montenegrin WWII veterans protest against unveiling of Chetnik monument". BBC. 19. 5. 2003.
• "Montenegrin police destroy base for monument to controversial WWII leader". BBC. 7. 7. 2003.
• "Montenegro: Muslims condemn plan to unveil monument to WWII warlord". BBC. 20. 5. 2003.
• "NOVA predlaže da država podigne spomenik Pavlu Đurišiću". Vijesti (jezik: srpskohrvatski). 13. 8. 2011. Arhivirano s originala, 9. 6. 2012. Pristupljeno 16. 9. 2014.
• "Paljenje zastave BiH: Nema kazni za četničko divljanje" [Burning of the BiH Flag: No Sanctions for Chetnik Rampage]. 24 sata. 24. 2. 2010. Arhivirano s originala, 11. 8. 2018. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• Pavlović, Momčilo; Mladenović, Božica (26. 5. 2003). "Život i smrt Koste Pećanca" [Life and Death of Kosta Pećanac]. Glas Javnosti (jezik: srpskohrvatski). Arhivirano s originala, 11. 6. 2010. Pristupljeno 25. 7. 2020.CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
• Pećanin, Senad (2. 8. 2002). "Our Local Chetniks". Dani. Arhivirano s originala, 1. 4. 2018. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• Phillips, John (31. 7. 2005). "Patriarch backs party led by war-crimes suspect". The Independent.
• "Policija srušila postolje za spomenik Đurišiću". B92 (jezik: srpskohrvatski). 7. 7. 2003.
• "Predsjednik Mesić o odgodi posjeta SCG-u". HRT. 17. 5. 2005. Arhivirano s originala, 17. 11. 2007. Pristupljeno 15. 12. 2007.
• Prijović, Zvonko (7. 5. 2002). "Crnogorska Ravna gora". Glas javnosti (jezik: srpskohrvatski). Arhivirano s originala, 16. 1. 2014. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• Prijović, Zvonko (13. 6. 2003). "Neće biti obeležja Pavlu Đurišiću". Glas javnosti (jezik: srpskohrvatski). Arhivirano s originala, 12. 10. 2012. Pristupljeno 10. 3. 2021.
• "Ravnogorski sabor". B92. 13. 5. 2007.
• "Ravnogorski sabor, 15. put". B92. 13. 5. 2006.
• "Rehabilitovan Dragiša Vasić" [Dragiša Vasić Rehabilitated]. Blic (jezik: srpskohrvatski). 15. 12. 2009.
• Ristic, Marija (6. 3. 2014). "Serbian Fighters Help 'Russian Brothers' in Crimea". Balkan Insight.
• Sekulović, Milutin (10. 6. 2003). "Partizanski komandant, pa – vojvoda". Večernje novosti (jezik: srpskohrvatski).
• "Serb Leader Momcilo Djujic Dies; Led Chetniks During World War II". Washington Times. 14. 9. 1999.
• "Serbian player not allowed into Croatia". ESPN. 13. 11. 2004.
• Silber, Laura (3. 8. 1993). "Serbia's Ultranationalist Leader Emerges as Formidable Political Force". Los Angeles Times.
• "Sramotno: četničko orgijanje po Srebrenici i Bratuncu" [Shameful: Chetnik Orgies in Srebrenica and Bratunac]. Slobodna Dalamacija. 13. 7. 2009.
• Strauss, Julius (29. 12. 2003). "Party leader pulls election strings from prison cell". The Telegraph.
• Voloder, Vanda (12. 11. 2007). "Četnici bili u Srebrenici, ali policija nije reagirala" [Chetniks Were In Srebrenica, But Police Did Not Respond]. 24 sata. Arhivirano s originala, 13. 11. 2009.
• "Zabranjen skup za otkrivanje spomenika Đurišiću". B92 (jezik: srpskohrvatski). 4. 7. 2003.

Vanjski linkovi