Vlasenica

Vlasenica je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini.

Vlasenica
Općina i naseljeno mjesto
Opština Vlasenica
Panorama Vlasenice
Grb
Općina Vlasenica u Bosni i Hercegovini
Vlasenica Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44.183885°N 18.945943°E / 44.183885; 18.945943
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Vlada
• Načelnik	Miroslav Kraljević[1] (SNSD)
Površina
• Općina	229,22 km2
• Naseljeno mjesto	18,92 km2
Stanovništvo (2013)
• Općina	11.467
• Općina (gustoća)	50,03 /km2
• Naseljeno mjesto	6.715
• Naseljeno mjesto (gustoća)	354,92 /km2
Vremenska zona	CET (UTC+1:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2:00)
Poštanski broj	75 440
Pozivni broj	(+387) 56
Matični broj	205176[2]
Matični broj općine	20095
Veb-sajt	www.opstina-vlasenica.org

Historija

Vlasenica je dobila ime po travi "Vlasulji" koja raste u ovom kraju. Kao naselje javlja se sredinom 15. vijeka, dolaskom Osmanlija u Bosnu i zauzimanjem tadašnjeg prostora pod imenom "Birač", oko 1463. godine. Za one koji manje poznaju vlasenički kraj, treba znati da su karakteristično obilježje ovog kraja visoke i guste šume, koja sa ostalim ljepotama i bogastvima daju posebnu draž Vlasenici. U iseljavanju muslimana iz Užica 1862. godine u Vlasenicu se doselilo nekoliko porodica, medju kojima i Tihići, Durmići i Carhasanovići i dr.

Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prahistorije pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola sa humkama na lokalitetu Šošari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 - 65 reljefno dekorisanih i jedan sa natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. Polovinom 15. vijeka, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. vijeku, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski saobraćaj. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruisan je makadamski put Sarajevo-Sokolac-Han Pijesak-Vlasenica-Zvornik. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolini između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, tuberkuloza, tifus, dizenterija i razne druge bolesti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo da ostane bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmjera.

Geografija

Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste šume. Geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih općina. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugoistočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj-Olovo-Sarajevo.

Geografski položaj

Šekovići	Šekovići	Zvornik
Kakanj		Zvornik Bratunac Milići
Han-Pijesak	Han-Pijesak, Milići	Milići

Mjesna zajednica

Naselje Vlasenica je i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Panorama, Bregovi, Centar, Kruševik, Sušica, Zajednica i Industrijska zona.^[3]

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Vlasenice i Spisak naseljenih mjesta u općini Vlasenica

Nacionalni sastav stanovništva - općina Vlasenica

Sastav stanovništva – općina Vlasenica
	2013.[4]	1991.[5]	1981.[6]	1971.[7]	1961.[8]
Osoba	11 467 (100,0%)	33 942 (100,0%)	30 498 (100,0%)	26 623 (100,0%)	23 457 (100,0%)
Srbi	7 589 (66,18%)	14 359 (42,30%)	13 531 (44,37%)	13 431 (50,45%)	14 022 (59,78%)
Bošnjaci	3 763 (32,82%)	18 727 (55,17%)1	15 337 (50,29%)1	12 881 (48,38%)1	3 386 (14,43%)1
Nepoznato	32 (0,279%)	–	–	–	–
Hrvati	31 (0,270%)	39 (0,115%)	44 (0,144%)	42 (0,158%)	55 (0,234%)
Nisu se izjasnili	22 (0,192%)	–	–	–	–
Ostali	16 (0,140%)	477 (1,405%)	131 (0,430%)	151 (0,567%)	25 (0,107%)
Jugoslaveni	4 (0,035%)	340 (1,002%)	978 (3,207%)	17 (0,064%)	5 733 (24,44%)
Romi	3 (0,026%)	–	352 (1,154%)	53 (0,199%)	202 (0,861%)
Muslimani	3 (0,026%)	–	–	–	–
Pravoslavci	2 (0,017%)	–	–	–	–
Crnogorci	1 (0,009%)	–	81 (0,266%)	28 (0,105%)	12 (0,051%)
Ukrajinci	1 (0,009%)	–	–	–	–
Albanci	–	–	33 (0,108%)	14 (0,053%)	8 (0,034%)
Mađari	–	–	5 (0,016%)	1 (0,004%)	9 (0,038%)
Slovenci	–	–	4 (0,013%)	3 (0,011%)	1 (0,004%)
Makedonci	–	–	2 (0,007%)	2 (0,008%)	4 (0,017%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Vlasenica

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Vlasenica
	2013.[4]	1991.[5]	1981.[6]	1971.[7]	1961.
Osoba	6 715 (100,0%)	7 909 (100,0%)	6 000 (100,0%)	3 976 (100,0%)	3 047 (100,0%)
Srbi	5 679 (84,57%)	2 743 (34,68%)	1 793 (29,88%)	1 124 (28,27%)	1 301 (42,70%)
Bošnjaci	967 (14,40%)	4 800 (60,69%)1	3 435 (57,25%)1	2 774 (69,77%)1	787 (25,83%)1
Hrvati	23 (0,343%)	26 (0,329%)	18 (0,300%)	12 (0,302%)	22 (0,722%)
Nisu se izjasnili	17 (0,253%)	–	–	–	–
Nepoznato	14 (0,208%)	–	–	–	–
Ostali	10 (0,149%)	98 (1,239%)	22 (0,367%)	25 (0,629%)	3 (0,098%)
Jugoslaveni	3 (0,045%)	242 (3,060%)	578 (9,633%)	5 (0,126%)	916 (30,06%)
Crnogorci	1 (0,015%)	–	28 (0,467%)	7 (0,176%)	3 (0,098%)
Muslimani	1 (0,015%)	–	–	–	–
Romi	–	–	98 (1,633%)	25 (0,629%)	–
Albanci	–	–	22 (0,367%)	3 (0,075%)	8 (0,263%)
Mađari	–	–	3 (0,050%)	–	5 (0,164%)
Slovenci	–	–	2 (0,033%)	–	1 (0,033%)
Makedonci	–	–	1 (0,017%)	1 (0,025%)	1 (0,033%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Sport

U Vlasenici djeluje Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registrovanih članova svih kategorija - od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Grčke, Sjeverne Makedonije i Albanije. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje Mont Blanca (4810m) u julu 2006. od strane tri člana društva - Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada najveći uspjeh vlaseničkog sporta u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarske staze u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i historijski lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd. Najistaknutiji član društva je Vesna Došić koja je samo u toku 2005. godine učestvovala u 33 planinarska pohoda.

Poslije Drugog svjetskog rata pa do 1992. godine na teritoriji općine Vlasenica radilo je Sportsko ribolovačko društvo "Jadar". Sjedište društva je bilo u općini Vlasenica i imalo je dvije sekcije: sekcija Vlasenica i sekcija Milići. U toku rata dolazi do odvajanja MZ Milići od općine Vlasenica, tj. formira se nova općina Milići. Ovo razdvajanje teritorija uslovilo je i razdvajanje postojećeg SRD-a tako da se osniva novo Sportsko ribolovno društvo u Vlasenici. Osnovano je na osnivačkoj skupštini 11.10.1996. godine u hotelu "Panorama" u Vlasenici. Iste godine SRD "Lipljen" sklapa ugovor o udruživanju sa Savezom Sportskih Ribolovaca Republike Srpske i postaje jedan od prvih članova Saveza.

Poznate ličnosti

• Derviš Sušić
• Flory Jagoda
• Isnam Taljić
• Salko Zildžić
• Vedad Ibišević
• Edin Salaharević
• Zuko Edis
• Esad Kurtagić

Također pogledajte

• Koncentracioni logor Sušica
• Debelo Brdo