Vlasenica
naselje i općina u Bosni i Hercegovini From Wikipedia, the free encyclopedia
Vlasenica je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini.
Vlasenica | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Vlasenica | |
 Panorama Vlasenice | |
 Grb | |
 Općina Vlasenica u Bosni i Hercegovini | |
  Vlasenica | |
| Koordinate: 44.183885°N 18.945943°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Miroslav Kraljević[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 229,22 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 18,92 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 11.467 |
| • Općina (gustoća) | 50,03 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 6.715 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 354,92 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 75 440 |
| Pozivni broj | (+387) 56 |
| Matični broj | 205176[2] |
| Matični broj općine | 20095 |
| Veb-sajt | www |
Vlasenica je dobila ime po travi "Vlasulji" koja raste u ovom kraju. Kao naselje javlja se sredinom 15. vijeka, dolaskom Osmanlija u Bosnu i zauzimanjem tadašnjeg prostora pod imenom "Birač", oko 1463. godine. Za one koji manje poznaju vlasenički kraj, treba znati da su karakteristično obilježje ovog kraja visoke i guste šume, koja sa ostalim ljepotama i bogastvima daju posebnu draž Vlasenici. U iseljavanju muslimana iz Užica 1862. godine u Vlasenicu se doselilo nekoliko porodica, medju kojima i Tihići, Durmići i Carhasanovići i dr.
Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prahistorije pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola sa humkama na lokalitetu Šošari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 - 65 reljefno dekorisanih i jedan sa natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. Polovinom 15. vijeka, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. vijeku, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski saobraćaj. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruisan je makadamski put Sarajevo-Sokolac-Han Pijesak-Vlasenica-Zvornik. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolini između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, tuberkuloza, tifus, dizenterija i razne druge bolesti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo da ostane bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmjera.
Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste šume. Geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih općina. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugoistočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj-Olovo-Sarajevo.
Geografski položaj
| Šekovići | Šekovići | Zvornik |
| Kakanj | 
| Zvornik Bratunac Milići |
| Han-Pijesak | Han-Pijesak, Milići | Milići |
Naselje Vlasenica je i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Panorama, Bregovi, Centar, Kruševik, Sušica, Zajednica i Industrijska zona.[3]
Nacionalni sastav stanovništva - općina Vlasenica
| Sastav stanovništva – općina Vlasenica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | 1961.[8] | |||
| Osoba | 11 467 (100,0%) | 33 942 (100,0%) | 30 498 (100,0%) | 26 623 (100,0%) | 23 457 (100,0%) | ||
| Srbi | 7 589 (66,18%) | 14 359 (42,30%) | 13 531 (44,37%) | 13 431 (50,45%) | 14 022 (59,78%) | ||
| Bošnjaci | 3 763 (32,82%) | 18 727 (55,17%)1 | 15 337 (50,29%)1 | 12 881 (48,38%)1 | 3 386 (14,43%)1 | ||
| Nepoznato | 32 (0,279%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 31 (0,270%) | 39 (0,115%) | 44 (0,144%) | 42 (0,158%) | 55 (0,234%) | ||
| Nisu se izjasnili | 22 (0,192%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 16 (0,140%) | 477 (1,405%) | 131 (0,430%) | 151 (0,567%) | 25 (0,107%) | ||
| Jugoslaveni | 4 (0,035%) | 340 (1,002%) | 978 (3,207%) | 17 (0,064%) | 5 733 (24,44%) | ||
| Romi | 3 (0,026%) | – | 352 (1,154%) | 53 (0,199%) | 202 (0,861%) | ||
| Muslimani | 3 (0,026%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 2 (0,017%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 1 (0,009%) | – | 81 (0,266%) | 28 (0,105%) | 12 (0,051%) | ||
| Ukrajinci | 1 (0,009%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 33 (0,108%) | 14 (0,053%) | 8 (0,034%) | ||
| Mađari | – | – | 5 (0,016%) | 1 (0,004%) | 9 (0,038%) | ||
| Slovenci | – | – | 4 (0,013%) | 3 (0,011%) | 1 (0,004%) | ||
| Makedonci | – | – | 2 (0,007%) | 2 (0,008%) | 4 (0,017%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Vlasenica
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Vlasenica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | 1961.[9] | |||
| Osoba | 6 715 (100,0%) | 7 909 (100,0%) | 6 000 (100,0%) | 3 976 (100,0%) | 3 047 (100,0%) | ||
| Srbi | 5 679 (84,57%) | 2 743 (34,68%) | 1 793 (29,88%) | 1 124 (28,27%) | 1 301 (42,70%) | ||
| Bošnjaci | 967 (14,40%) | 4 800 (60,69%)1 | 3 435 (57,25%)1 | 2 774 (69,77%)1 | 787 (25,83%)1 | ||
| Hrvati | 23 (0,343%) | 26 (0,329%) | 18 (0,300%) | 12 (0,302%) | 22 (0,722%) | ||
| Nisu se izjasnili | 17 (0,253%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 14 (0,208%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 10 (0,149%) | 98 (1,239%) | 22 (0,367%) | 25 (0,629%) | 3 (0,098%) | ||
| Jugoslaveni | 3 (0,045%) | 242 (3,060%) | 578 (9,633%) | 5 (0,126%) | 916 (30,06%) | ||
| Crnogorci | 1 (0,015%) | – | 28 (0,467%) | 7 (0,176%) | 3 (0,098%) | ||
| Muslimani | 1 (0,015%) | – | – | – | – | ||
| Romi | – | – | 98 (1,633%) | 25 (0,629%) | – | ||
| Albanci | – | – | 22 (0,367%) | 3 (0,075%) | 8 (0,263%) | ||
| Mađari | – | – | 3 (0,050%) | – | 5 (0,164%) | ||
| Slovenci | – | – | 2 (0,033%) | – | 1 (0,033%) | ||
| Makedonci | – | – | 1 (0,017%) | 1 (0,025%) | 1 (0,033%) | ||
U Vlasenici djeluje Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registrovanih članova svih kategorija - od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Grčke, Sjeverne Makedonije i Albanije. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje Mont Blanca (4810m) u julu 2006. od strane tri člana društva - Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada najveći uspjeh vlaseničkog sporta u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarske staze u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i historijski lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd. Najistaknutiji član društva je Vesna Došić koja je samo u toku 2005. godine učestvovala u 33 planinarska pohoda.
Poslije Drugog svjetskog rata pa do 1992. godine na teritoriji općine Vlasenica radilo je Sportsko ribolovačko društvo "Jadar". Sjedište društva je bilo u općini Vlasenica i imalo je dvije sekcije: sekcija Vlasenica i sekcija Milići. U toku rata dolazi do odvajanja MZ Milići od općine Vlasenica, tj. formira se nova općina Milići. Ovo razdvajanje teritorija uslovilo je i razdvajanje postojećeg SRD-a tako da se osniva novo Sportsko ribolovno društvo u Vlasenici. Osnovano je na osnivačkoj skupštini 11.10.1996. godine u hotelu "Panorama" u Vlasenici. Iste godine SRD "Lipljen" sklapa ugovor o udruživanju sa Savezom Sportskih Ribolovaca Republike Srpske i postaje jedan od prvih članova Saveza.
- Derviš Sušić
- Flory Jagoda
- Isnam Taljić
- Salko Zildžić
- Vedad Ibišević
- Edin Salaharević
- Zuko Edis
- Esad Kurtagić
- Koncentracioni logor Sušica
- Debelo Brdo
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
