Zeljasta biljka
From Wikipedia, the free encyclopedia
Zeljasta biljka je životni oblik biljaka, koji ne formira sekundarno tkivo, kao što su kambij i felogen) zbog čega nema povećavanja debljine stabla. Stablo im je mehko, sočno i većinom zeleno (pa ima ulogu i u fotosintezi). Nadzemni izdanci ovih biljaka, u područjima s nepovoljnim godišnjim periodima, izumiru na kraju vegetacijske sezone.[1][2]
Na osnovu trajnosti života, zeljaste biljke dijele se na:
- jednogodišnje, koje počinju i završavaju životni ciklus u jednoj vegetacijskoj sezoni (naprimjer grašak, tikva, kukuruz, pšenica);
- dvogodišnje, u prvoj godini formiraju listove, rastu i stvaraju rezerve hrane, a u drugoj cvjetaju, plodonose, daju sjeme i uginu (npr. mrkva, peršun, šećerna repa, rotkva, rotkvica, cvekla);
- višegodišnje zeljaste biljke ili trajnice, na kraju svake vegetacijske sezone gube izdanke (koji izumiru), a biljke tokom nepovoljnog perioda godine opstaju u obliku pupoljaka iz kojih će se na početku sljedeće vegetacijske sezone formirati novi izdanci; primjeri mogu biti maslačak, djetelina, perunika i ostale biljke sa podzemnim stablima.[3]