bosanskohercegovački lingvist From Wikipedia, the free encyclopedia
Senahid Halilović (22. mart 1958 – 24. april 2023) bio je bosanskohercegovački lingvist i član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Studirao je na Univerzitetu u Beogradu, gdje je i doktorirao 1990. Dijalektolog, istraživao je istočnobosanski dijalekt, kao i hercegovačke govore Poneretvlja. Bio je odgovorni urednik Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika i predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas ANUBiH. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova iz oblasti dijalektologije i normativistike i više knjiga (Bosanski jezik 1991, Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke 1996, Pravopis bosanskoga jezika 1996, Gnijezdo lijepih riječi 1996, Gramatika bosanskoga jezika 2000. i Pravopis bosanskoga jezika 2018). Služio se ruskim, njemačkim i engleskim jezikom.[1] Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.[2]
Senahid Halilović | |
---|---|
Rođenje | Kladanj, NR Bosna i Hercegovina, FNRJ | 22. mart 1958.
Smrt | 24. april 2023 godina) Sarajevo, Bosna i Hercegovina | (65
Zanimanje | lingvist |
Jezik | bosanski |
Nacionalnost | Bošnjak |
Obrazovanje | Univerzitet u Beogradu |
Poznata djela
Pravopis bosanskoga jezika (1996) Pravopis bosanskoga jezika (2018) | |
Veb-sajt: pravopis |
Najpoznatiji je njegov rad na standardizaciji bosanskog jezika, u čemu su najznačajnija djela: "Pravopis bosanskoga jezika", "Bosanski jezik", kao i "Gramatika bosanskoga jezika" (jedan od tri autora). Pionirsku ulogu je odigrao "Pravopis bosanskoga jezika", prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak, koji kani postaviti pravopisne odredbe za bosanski standardni jezik i pomoći u njegovom razlikovanju kako od hrvatskog, tako i srpskog jezika.
Karakteristike ovog pravopisa su ekvidistanca spram hrvatskog i srpskog u pravopisnim i morfološkim preskripcijama, te izrazi koji se drže karakterističnim za bosansku normu (ozvaničenje fonema "h" u nekoliko riječi specifičnih za govor Bošnjaka u nekoliko prethodnih stoljeća: mehko, lahko, kahva, mahrama, kao i geminacija u preslovljavanju imena islamske provenijencije: Allah, Muhammed). Većina pravila je ilustrirana tekstovima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka. Pravopis je prihvatila 11. novembra 1995. Pravopisna komisija u koju je ušlo osamnaest istaknutih lingvista.[3]
Dojam nekih hrvatskih lingvista o "Pravopisu bosanskoga jezika" je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi).
Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom bošnjački jezik. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, Midhata Riđanovića.[4]
Halilović je jedan od osnivača i aktuelni predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.[1] Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja.[5]
Halilović je i koautor knjige "Govor grada Sarajeva" objavljene 2009. godine u Biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH.[6]
Halilović je nakon 22 godine od prvog Pravopisa najavio novi Pravopis bosanskoga jezika koristeći zvanični web-sajt Pravopis.ba početkom 2018. godine. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018. u velikoj sali Općine Stari Grad.[7] Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018. godine, objavljene su besplatne Android i iOS aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno.[8] Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku, dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su bosanski, hrvatski i srpski jezik različita imena za jedan te isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće.[9]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.