Rimska valuta

Rimski novac u upotrebi tokom većeg dijela trajanja Rimske Republike i kasnije, u zapadnom dijelu Rimskog Carstva bio je izrađen od metala i imao nekoliko denominacija.

Denari: gornji red, s lijeva na desno: oko 157. godine p. n. e. - Rimska Republika, oko 73. godine - Vespazijan, oko 161. godine - Marko Aurelije, oko 194. godine - Septimius Severus;
Donji red, s lijeva na desno: oko 199. godine - Karakala, oko 200. godine - Julija Domna, oko 219. godine - Elagabalus, oko 236. godine - Maksiminus Traks

Vrijednost denominacije vezivala se uglavnom za vrijednost metala od kojeg je bila izrađena:

• aureus (od zlata)
• denarius (od srebra)
• sestertius (sestercij, sesterac, od bronze)
• dupondius (od bronze)
• as (od bakra)

Ovaj novac bio je u upotrebi od 3. stoljeća p. n. e. pa sve do 3. stoljeća. Kasnije, iako su ovi i dalje bili prihvaćeni kao sredstvo plaćanja, u kolonijama pod grčkim uticajem kovao se poseban novac od “običnog” metala i srebra u različitim denominacijama pod nazivom grčki imperijalni novac ili rimski provincijski novac.

U 3. stoljeću, denarius je zamijenio dvostruki denarius, danas poznat i kao “antoninianus” ili “radiate”. Dioklecijan je sproveo monetarnu reformu nakon koje su bili u potrebi “argenteus” (srebro) i “follis” (pozlaćena bronza). Kasnije su upotrebi uglavnom bili zlatnici i novčići od bronze u manjim denominacijama i važili su sve do pada Zapadnog rimskog carstva.

Zanimljivo je kako je latinski naziv denarius preživio vijekove i u različitim oblicima usvojen od drugih naroda: u Francuskoj je denier naziv za novčić, dinar kod Arabljana je često naziv nacionalne valute kao i u bivšoj Jugoslaviji i sadašnjoj Srbiji; Makedonci imaju denar; kod Slovenaca denar, a kod Italijana denaro je novac kod Španaca to je dinero itd. Naravno, naslijeđe koje danas baštinimo od Starog Rima mnogo je šire i bogatije nego što su neke riječi; tu su još i pismo, arhitektura, umjetnost, historija, književnost, pravo, politika...

Hadrijanov sestercij, Antoninus Piusov dupondius i as Marka Aurelija

Evo nekoliko primjera sa vjerovatnim iznosima plata i cijena oko 3. stoljeća:^{[nedostaje referenca]}

- Plata radnika na farmi, oko 400 asa
- Plata učitelja, po učeniku, oko 800 asa
- Usluga brijača/frizera, oko 32 asa
- 1 kg svinjetine, oko 380 asa
- 1 kg grožđa, oko 32 asa

Odnos vrijednosti različitih denominacija:

1 zlatni aureus = 2 zlatna kvinarija (quinarii) = 25 srebrnih denariusa = 50 srebrnih kvinarija = 100 bronzanih sestercija = 200 bronzanih dupondija (dupondii) = 400 bakarnih asa = 800 bakarnih semiza (semisses) = 1600 bakarnih kvadrana (quadrans).

Ovdje treba obratiti pažnju na činjenicu da su u okviru nekoliko monetarnih reformi mijenjani težina kovanica i samim tim i njihova vrijednost u odnosu na druge. Također su bili različiti i prikazi utisnuti na novčićima. Evo relativnog pregleda:

Vrijednosti u ranoj Republici

(nakon 211. godine p. n. e.)

	Denarius	Sestertius	Dupondius	As	Semis	Triens	Quadrans	Quincunx
Denarius	1	4	5	10	20	30	40	24
Sestertius	1⁄4	1	1 1⁄4	2 1⁄2	5	7 1⁄2	10	6
Dupondius	1⁄5	4⁄5	1	2	4	6	8	4 4⁄5
As	1⁄10	2⁄5	1⁄2	1	2	3	4	2 2⁄5
Semis	1⁄20	1⁄5	1⁄4	1⁄2	1	1 1⁄2	2	1 1⁄5
Triens	1⁄30	2⁄15	1⁄6	1⁄3	2⁄3	1	1 1⁄3	4⁄5
Quadrans	1⁄40	1⁄10	1⁄8	1⁄4	1⁄2	3⁄4	1	3⁄5
Quincunx	1⁄24	1⁄6	5⁄24	5⁄12	5⁄6	1 1⁄4	1 2⁄3	1

Vrijednosti u vrijeme Avgusta

(27. godine p. n. e. – 301. godine)

	Aureus	Quinarius Aureus	Denarius	Quinarius	Sestertius	Dupondius	As	Quadrans
Aureus	1	2	25	50	100	200	400	1600
Quinarius Aureus	1⁄2	1	12 1⁄2	25	50	100	200	800
Denarius	1⁄25	2⁄25	1	2	4	8	16	64
Quinarius Argenteus	1⁄50	1⁄25	1⁄2	1	2	4	8	32
Sestertius	1⁄100	1⁄50	1⁄4	1⁄2	1	2	4	16
Dupondius	1⁄200	1⁄100	1⁄8	1⁄4	1⁄2	1	2	8
As	1⁄400	1⁄200	1⁄16	1⁄8	1⁄4	1⁄2	1	4
Quadrans	1⁄1600	1⁄800	1⁄64	1⁄32	1⁄16	1⁄8	1⁄4	1

Diolecijanove vrijednosti

(301 – 305. godina)

	Solidus	Argenteus	Nummus	Radiate	Laureate	Denarius
Solidus	1	10	40	200	500	1000
Argenteus	1⁄10	1	4	20	50	100
Nummus	1⁄40	1⁄4	1	5	12 1⁄2	25
Radiate	1⁄200	1⁄20	1⁄5	1	2 1⁄2	5
Laureate	1⁄500	1⁄50	2⁄25	2⁄5	1	2
Denarius	1⁄1000	1⁄100	1⁄25	1⁄5	1⁄2	1

Vrijednosti u kasnoj Imperiji

(337 – 476. godine )

	Solidus	Miliarense	Siliqua	Follis	Nummus
Solidus	1	12	24	180	7200
Miliarense	1⁄12	1	2	15	600
Siliqua	1⁄24	1⁄2	1	7 1⁄2	300
Follis	1⁄180	1⁄15	2⁄15	1	40
Nummus	1⁄7200	1⁄600	1⁄300	1⁄40	1

Vanjski linkovi

• Cijene i plate u Starom Rimu Arhivirano 13. 1. 2007. na Wayback Machine (en)